TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Božjakovina

Božjakovina, selo 4 km sjeveroistočno od Dugoga Sela, odnosno 29 km istočno od Zagreba; 178 st. (2011). Leži na 105 m visine, uz cestu Zagreb–Dugo Selo–Vrbovec i željezničku prugu Zagreb–Križevci–Koprivnica. Gospodarske djelatnosti su poljoprivreda (uzgoj i preradba žitarica i vinove loze te uzgoj junadi), elektroinstalacijski radovi (proizvodnja, gradnja i održavanje elektroenergetske infrastrukture) i trgovina; u njima je zaposleno i stanovništvo iz okolice. – Područje oko današnjega naselja Božjakovine prvi se put spominje u izvorima 1209. kao »zemlje sv. Martina«. Od XV. st. u izvorima se, prema nekadašnjim vlasnicima, crkvenome viteškom redu templara, javlja pod imenima Božjak i Božjakovina. Nakon ukinuća templara pripada ivanovcima (1312–1520) koji, prema svemu sudeći, grade kaštel, a zatim se do kraja XVI. st. kao posjednici izmjenjuju obitelji Zrinski i Tahy. U XVI. st. utvrda je dio protuosmanske obrane. Osmanlije su 1591. poharali kaštel i okolicu. Od kraja XVI. st. u vlasništvu obitelji Zrinski (1597–1670), Ugarske komore (1671–85) te od 1685. do druge polovice XIX. st. obitelji Drašković, koja u XVIII. st. gradi dvorac Blahimir i novi dvorac, uz koji je poslije uređen park i arboretum (cijeli je kompleks danas zapušten). Godine 1896. u Božjakovini (na dijelu bivšeg imanja obitelji Drašković) zemaljska vlada osniva uzorno poljoprivredno dobro, koje u različitim oblicima opstaje tijekom XX. st. Ondje je u prvoj polovici XX. st. djelovalo nekoliko škola za poljodjelstvo i kućanstvo. U novome dvorcu potpisan je Sporazum Cvetković–Maček 1939.

Citiranje:
Božjakovina. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 25. 9. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9118>.