TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Brahmaputra

ilustracija
BRAHMAPUTRA
ilustracija1ilustracija2

Brahmaputra [~pu'~] (sanskrtski: sin Brahmin), rijeka u južnoj Aziji (u Kini, Indiji i Bangladešu); duga 2900 km. Porječje oko 650 000 km². Izvire u jugozapadnom dijelu Tibetskoga visočja, iz ledenjaka Chemayungdung, na visini od 4864 m. Kao Tsangpo (tibetski; pinyin Yarlung Zangbo Jiang; važna za lokalni promet čamcima) teče južnim Tibetom na visini od 3800 do 3600 m. Pod imenom Dihang uskom, duboko usječenom sutjeskom probija istočne ogranke Himalaje i prelazi u nizinsko područje. U toj sutjesci rijeka pada s visine od 3700 m na visinu od 170 m, u nizu brzica i vodopada. Napokon, kroz Assam i Bengal teče kao velika nizinska rijeka pa samo na tom dijelu ima naziv Brahmaputra. Iza grada Chilmarija prima s desne strane rijeku Tistu i pod nazivom Jamuna teče oko 240 km, zatim se spaja s Gangesom i velikim deltastim ušćem ulijeva u Bengalski zaljev. Ima veći broj pritoka; osim Tiste najvažniji su Luhit i Manas. U srednjem dijelu toka, kraj luke Gauhati, Brahmaputra je široka više od 1500 m i duboka oko 24 m. Vodostaj je najviši ljeti, jer se u to doba na Himalaji otapaju velike količine snijega, a u donjem toku padaju goleme količine kiše; tada vodostaj naraste za 9 do 12 m. Za manje brodove plovna je do pristaništa Dibrugarha (1290 km uzvodno od ušća). Po Maghni (glavni rukav delte) do luke Narayanganja plove brodovi do 3 m gaza. Za plovidbu su vrlo opasni marina, plimni val, koji naglo prodire uz rijeku, te visoka voda pod utjecajem ciklona s Indijskog oceana. U donjem toku, do luke Goalpare, vrlo je živ promet brodova te brodića različitih tradicionalnih tipova. Brahmaputra ima velik hidroenergetski potencijal. Djelomično kanaliziranje u donjem toku služi uglavnom za navodnjavanje. Na poplavnim terenima oko donje Brahmaputre rašireno je ribarstvo. Glavna su pristaništa Narayanganj, Goalundo, Goalpara, Dibrugarh.

Citiranje:
Brahmaputra. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 5. 12. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9203>.