TRAŽI DALJE:
STRUKE:

brašno

ilustracija
BRAŠNO, baterija mlinskih valjaka za meljavu i usitnjavanje u mlinu Mlinar, Križevci

brašno (starosl. *boršьno), proizvod uzastopnoga mehaničkog usitnjavanja (mljevenja) i prosijavanja zrna žitarica, leguminoza, gomolja, sjemena uljarica, ostalih prehrambenih sirovina i začina te drugih tvari. S prehrambenog stajališta brašno je poluproizvod koji služi kao osnovna sirovina za proizvodnju kruha, peciva, keksa, tjestenina i slastica ili kao dodatak u pripremi jela. Na tržištu se pojavljuje pod različitim nazivima, koji ukazuju na podrijetlo, proizvodni postupak ili namjenu, npr. pšenično ili krušno, bijelo, za kolače, višenamjensko, integralno ili graham (od cijelog zrna), instant (toplinski ili enzimski obrađeno), kukuruzno itd. Uporabna vrijednost brašna ovisi o udjelu škroba, bjelančevina (posebno) glutena, vlaknastih tvari i pepela koji nastaje spaljivanjem brašna, a boja o udjelu jezgre zrna, endosperma (daje brašnu bijelu boju) i ovojnice, posija (tamna boja). Kako se s povećavanjem broja uzastopnih meljava i prosijavanja sve više uklanja ovojnica, povećava se udio endosperma i brašno postaje sve finije i svjetlije (bijelo). Finoća izmeljavanja izražava se udjelom pepela (finije brašno dat će manje pepela, jer on potječe uglavnom od ovojnice). Udio pepela (mg/100 g) označava se kao tip brašna, npr. bijelo pšenično brašno tipa 400, 500, 600 i 800. Pšenično brašno često nosi i oznake meko (za bijeli kruh i kolače) ili oštro (za kolače). Oštro brašno je tip 400, a dobiva se izdvajanjem iz mekog brašna tipa 500.

Prvi trgovački mlinovi u Hrvatskoj izgrađeni su na vodeni pogon mlinskih kamenova u Rijeci (Žakalj) 1830., u Turnju kraj Karlovca 1838., u Podbadnju kraj Rijeke 1840., u Rakovcu kraj Karlovca 1849 (prvi hrvatski mlin na valjke). Prvi je parni mlin izgrađen tek 1845. u Rijeci, zatim u Korođu kraj Vukovara (1846), ponovno u Rijeci 1853., Virovitici 1854., Nuštru 1855., Varaždinu 1860., Zagrebu 1862., u Osijeku 2 mlina 1864., nešto poslije u Donjem Miholjcu, Cerni, Bjelovaru te Prvi hrvatski primorski paromlin u Senju. Danas u Hrvatskoj radi četrdesetak mlinova za preradbu pšenice (pojedinačni dnevni kapaciteti 30 do 200 t), 5 mlinova za preradbu kukuruza (10 do 80 t) i nekoliko desetaka obrtničkih mlinova manjeg kapaciteta.

Citiranje:
brašno. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 24. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9295>.