brodica

brodica, manje morsko plovilo namijenjeno prijevozu ljudi i robe na manjim udaljenostima, ribarenju, obavljanju tehničkih radova, športu, rekreaciji i razonodi; kadšto barka ili čamac. U smislu hrvatskih zakonskih propisa brodica je plovni objekt za plovidbu morem koji nije brod, dakle plovilo kojemu je duljina manja od 12 m i bruto tonaža manja od 15. Za razliku od brodice, koja je obuhvaćena Pomorskim zakonom, čamac se definira u Zakonu o plovidbi unutarnjim vodama.

Brodica se kreće na vesla, na jedra ili s pomoću motornoga pogona. Veća brodica obično je pokrivena palubom. Brodice su se od davnine gradile od drva, danas ih ima čeličnih i aluminijskih, a najčešće su od sintetskih smola ojačanih staklenim ili drugim vlaknima. Kostur brodice čine kobilica, pasmo, pramčana i krmena statva, više poprečnih rebara ili uzdužnjaka i dr. S vanjske strane rebara polaže se oplata. Prema načinu gradnje razlikuju se drvene brodice glatke, prijeklopne i ukrižane oplate. Kostur ili njegovi dijelovi izrađuju se od punoga drva prirodno zakrivljena u potreban oblik ili od lameliranoga, hladno lijepljena drva, kojemu se zakrivljenost postiže kontroliranim savijanjem. Brodice glatke gradnje (karvel) imaju vanjsku oplatu od uzdužnih platica kojima su bridovi glatko sljubljeni te šupereni protiv prodora vode. U prijeklopnoj gradnji (klinker), gornja platica donjim rubom preklapa gornji rub donje platice pa oplata nije glatka. Brodici ukrižane (dijagonalne) gradnje oplata je glatka, a sastoji se od dvaju ili više slojeva drva međusobno spojenih bakrenim zakovicama. Vanjski sloj obično ima uzdužne platice, unutrašnji kose ili poprečne, a između njih se polaže sloj platna natopljen bojom. Najlaganija konstrukcija drvene brodice postiže se lijepljenom višeslojnom oplatom položenom na uzdužnjake koji se oslanjaju na jaka okvirna rebra. Takve su brodice najkvalitetnije, ali i najskuplje, pa se rabe za brze športske, turističke, radne svrhe ili pak kao brodice ratne mornarice.

Brodice od ojačanih umjetnih smola grade se nanošenjem više slojeva smolom natopljena staklenoga ili kakva drugog (npr. ugljičnog ili aramidnog) vlakna ili pletiva u prethodno pripremljen kalup. Nakon kemijske reakcije smola otvrdnjava pa se nakon vađenja iz kalupa dobiva monolitna i glatka ljuska vanjske oplate. Ljusku treba ukrijepiti postavljanjem rebara ili uzdužnjaka te jakih nosača i temelja stroja. Takav je postupak osobito pogodan za serijsku proizvodnju. Poseban je način gradnje tzv. sendvič-oplata, koja se sastoji od dvaju slojeva laminata između kojih je umetnuta jezgra od laganijega materijala (npr. umjetna kruta pjena od polimernoga materijala). Debljina i krutost takve oplate veća je u usporedbi s ekvivalentnom jednostrukom oplatom, a ukupna je masa manja, uzevši u obzir potrebna rebra ili uzdužnjake u jednostrukoj oplati.

Brodice za spašavanje, smještene na brodovima, posebne su konstrukcije opskrbljene uzgonskim tankovima kako ne bi potonule ako se napune vodom. Konstrukcija, oprema, veličina i broj brodica za spašavanje što ih mora imati brod, određeni su propisima međunarodne konvencije o sigurnosti života na moru. Naročito je zahtjevna gradnja vatrootpornih brodica koje služe spašavanju s tankera. U Hrvatskoj takve brodice gradi brodogradilište Greben u Veloj Luci. Posebnu vrstu čine obalne brodice za spašavanje, smještene u lukama ili hangarima na posebno ugroženim dijelovima obale. Te brodice pružaju pomoć brodovima koji dospiju u opasnost u obalnim vodama.

Tradicionalne brodice na hrvatskoj obali mogu se podijeliti u pet temeljnih skupina: batana (plosnata dna jednostavne i jeftine gradnje, oštra pramca i odrezane krme s malim zrcalom), guc (s kobilicom i zaoštrenim krajevima, pokreće se s 2 do 4 vesla, a ponekad ima jarbol s oglavnim jedrom; služi za ribarenje), pasara (razlikuje se od guca oblikom krme, koja je odrezana i tvori zrcalo; rjeđe ima jarbol s jedrom, a danas redovito ima motorni pogon), gajeta (veća ribarska brodica s 4 do 6 vesala, katkad ima i latinsko jedro; danas uz pasaru najčešća na Jadranu), leut (najveća naša brodica, pokrivena palubom na pramcu i krmi, ponekad ima jarbol s latinskim jedrom; služi najviše ribarstvu i turističkoj djelatnosti). Svaka od navedenih osnovnih vrsta ima podvrste karakteristične za pojedine otoke ili pomorska područja Jadrana, npr. murterska gajeta, komiška gajeta falkuša, rovinjska batana itd.

brodica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 9.4.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9637>.