STRUKE:

brom

brom (franc. brome, prema grč. βρῶμος: smrad), simbol Br (bromum), kemijski element (atomski broj 35, relativna atomska masa 79,904), tamnocrvena tekućina gustoće 3,12 g/cm³, vrelišta 58,78 °C, lako hlapi i razvija pare oštra i zagušljiva mirisa, otapa se slabo u vodi (bromna voda), a dobro u alkoholu, eteru i kloroformu. Otkrio ga je 1826. A. J. Balard analizom soli iz morske vode. U prirodi se pojavljuje samo u spojevima, uglavnom bromidima, i to najviše u morskoj vodi (maseni udio 0,0065%) i u naslagama soli nastalima isušivanjem mora. Rijetki su bromni minerali bromit AgBr, embolit Ag(Cl,Br), jodembolit Ag(Cl,Br,I), a najvažniji je bromkarnalit, KBr · MgBr2 · 6H2O, koji zajedno s magnezijevim bromidom iz morske vode služi kao sirovina za proizvodnju broma. Iz vodenih otopina tih soli brom se dobiva oksidacijom s pomoću klora. Brom je halogeni element, po kemijskim svojstvima vrlo sličan kloru, pa pripada dakle vrlo reaktivnim kemijskim elementima. Rabi se kao sredstvo za oksidaciju i za dobivanje niza organskih i anorganskih bromnih spojeva, koji većinom služe kao sedativi, herbicidi, bojila i otapala. Bromovodik, HBr, bezbojan je plin oštra mirisa, otapa se vrlo dobro u vodi. Tako nastaje vrlo jaka bromovodična kiselina, HBr, koja u koncentriranom stanju sadrži 69% HBr i koja je jače redukcijsko sredstvo i od solne kiseline. Njezine su soli bromidi, među kojima su najvažniji kalijev bromid, KBr, koji se u fotografiji rabi za pripravu srebrnog bromida te srebrni bromid, AgBr, koji svojim raspadanjem na svjetlu i izlučivanjem srebra omogućuje proces fotografije. Bromati su soli bromne kiseline, HBrO3. Alkalijski i zemnoalkalijski bromati uglavnom su bezbojni, dobro topljivi u vodi i vrlo jaka oksidacijska sredstva. – U dodiru s kožom brom uzrokuje bolne i duboke rane, a njegove pare nadražuju oči i sluznicu organa za disanje. Nakon dulje upotrebe bromnih spojeva nastaje kronično otrovanje (bromizam) i teško živčano oboljenje. Posebno su opasni bromati jer sprječavaju prijenos kisika i teško oštećuju bubrege, slezenu i jetru, što može uzrokovati i smrt.

brom. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 9.4.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9679>.