TRAŽI DALJE:
STRUKE:

bubreg

ilustracija
BUBREG – 1. nefron (osnovna funkcijska jedinica), 2. moždina, 3. kora, 4. nakapnica, 5. mokraćovod

bubreg (pučki tur. böbrek) (lat. ren), parni žljezdani organ u kralježnjaka koji iz krvi izlučuje mokraću. U čovjeka se bubrezi nalaze s obiju strana kralježnice u trbušnoj šupljini, iza potrbušnice, približno u visini 12. rebra; dimenzije jednog bubrega obično su 12 × 5 × 2,5 cm, mase oko 150 g. Oblikom su bubrezi nalik zrnu graha i jedan su prema drugomu okrenuti konkavnom stranom na kojoj se nalazi bubrežni hilus, mali uvučeni otvor kroz koji ulaze arterije, a izlaze mokraćovod (ureter) i vene. Obavijeni su masnom čahurom koja im održava stalnu toplinu i štiti ih od mehan. oštećenja. Na gornjem polu svakoga bubrega leži nadbubrežna žlijezda. – Bubreg je građen od kore i moždine. Moždinu (medulu) oblikuju tvorbe nalik piramidama načinjene od bubrežnih kanalića, koje su međusobno odvojene izdancima bubrežne kore (korteksa). Njihovi vrškovi (papile) obavijeni su bubrežnim vrčevima (calices renales) i usmjereni koncentrično pa se slijevaju u bubrežnu nakapnicu (pelvis renalis), koja prelazi u mokraćovod. Bubrežna kora je zrnata izgleda zbog velikog broja bubrežnih (Malpighijevih) tjelešaca, mjehurića veziva sa svitkom krvnih kapilara (glomeruli), obavijenih epitelom (Bowmanovom čahurom); od njih se nastavlja sustav kanalića koji se udružuju u izvodne kanale i izlijevaju u bubrežne vrčeve. Bubrežno tjelešce i pripadni kanalići tvore osnovnu funkcijsku jedinicu bubrega, nefron; svaki bubreg sadrži oko 1,2 milijuna nefrona. – Kroz bubreg protječe velika količina krvi (oko 1,2 L/min), koja se ondje filtrira. Veći dio izlučene vode (zajedno s tvarima potrebnima organizmu: glukozom, aminokiselinama, elektrolitima) ponovno se apsorbira, a manji se dio zajedno s otpadnim tvarima skuplja u bubrežnoj čašici i kao mokraća odlazi u mokraćovod. Konačno nastaje oko 1,5 L mokraće na dan. – Glavne su funkcije bubrega održavanje acidobazične ravnoteže, čišćenje krvi od metaboličkih otpadnih tvari, održavanje stalnoga volumena krvi i koncentracije elektrolita utjecajem na promet vode i soli, regulacija arterijskoga krvnog tlaka i lučenje nekih hormona (eritropoetin, koji pobuđuje nastajanje crvenih krvnih stanica, renin i neki drugi koji utječu na krvni tlak). Rad bubrega također nadziru hormoni, napose antidiuretski hormon (ADH) i aldosteron. – Ako je jedan bubreg oštećen ili uklonjen, drugi može preuzeti njegovu funkciju. Pri teško oštećenoj funkciji obaju bubrega bolesnik se može održati na životu hemodijalizom.

Citiranje:
bubreg. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 7. 2. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=9912>.