struka(e):

Balaton (madžarski [bα'lαton]) (hrvatski naziv Blatno jezero), najveće jezero srednje Europe, u jugoistočnome podnožju Bakonjske šume, Madžarska; obuhvaća 594 km² (s močvarama 660 km²), dugo je 78 km, široko 1,5 do 14 km; prosječna dubina 3 m, a najveća 12,5 m. Jezero je nastalo u tektonskoj udolini za mlađeg pleistocena, na 104 m apsolutne visine. Termalni izvori (Kesztkely, Tihany) ostatci su subrecentne vulkanske djelatnosti; zbog toga je jezerska voda blago radioaktivna i sadržava znatnu količinu rastopljenih jodnih i magnezijevih spojeva. Klima je blaga; od svibnja do listopada ima 60 do 70 sunčanih dana sa srednjom temperaturom zraka višom od 25 °C. Jezerska voda zagrije se u to doba od površine do dna na 26° do 28 °C; zimi se zaleđuje. U jezero utječu mnogobrojni pritoci, od kojih je najvažniji Zala, a istječe rijeka Sio, koja je sve do utoka u Dunav kanalizirana i plovna za mala plovila. Vinogradarstvo (sjeverna obala), ratarstvo (južna obala) i ribarstvo. Razvijen je turizam (Siófok i Balatonfüred). Siófok (25 364 st., 2016) ima nekoliko kilometara dugu pješčanu plažu i malu zračnu luku.

Citiranje:

Balaton. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/balaton>.