Budinšćina (Budinščina), naselje i općinsko središte 17 km sjeveroistočno od Zlatara, Hrvatsko zagorje; 510 st. (2021). Leži podno Ivanščice, na 253 m visine, u blizini rijeke Krapine, uz željezničku prugu Zagreb–Varaždin i cestu Zlatar–Novi Marof. Gospodarsku osnovu čini poljoprivreda, osobito stočarstvo (uzgoj svinja, goveda) te uslužno obrtništvo. Pogoni tekstilne, građevinske, prehrambene i metalne industrije danas su uglavnom ugašeni. U okolici su ležišta dijabaza. – Tragovi naseljenosti iz neolitika i brončanoga doba. Kao posjed spominje se od 1234. Bio pod vlašću različitih obitelji: od XIV. st. Batinskih, od 1458. Lendekar; u XVI. st. Marčinko, Hrusoczy i Vitez; u XVII. st. Zakmardy, koji grade kuriju, i Horvat, koji drže dijelove posjeda do 1886. Kapela Majke Božje Žalosne spominje se 1639. te je obnovljena u baroknome stilu u XVIII. st.
