struka(e): |
ilustracija
DRESDEN, obala Labe

Dresden [dre:'sdən], glavni grad savezne zemlje Sachsen (Saska) u istočnome dijelu središnje Njemačke; 523 058 st. (2010). Leži na obali rijeke Labe (pristanište). Za II. svjetskoga rata grad je stradao od bombardiranja, nakon rata velikim je dijelom obnovljen. Dresden ima tehnički fakultet (osnovan 1828), mnogobrojne institute (za nuklearnu fiziku i dr.), glazbenu akademiju, akademiju likovnih umjetnosti, znamenitu galeriju slika Semper (osnovana 1846), kazalište, operu (osnovana 1878). Na lijevoj obali Labe, u starom dijelu grada, nalaze se mnogi umjetnički spomenici: Japanska palača (1715; antropološki i etnografski muzej) i palača Cosel (1744), gradska vijećnica (1744) i mnogobrojne crkve, među kojima Frauenkirche (1726–43), barokna dvorska crkva (1738–55) i druge barokne građevine; napose se ističe znameniti Zwinger (započet 1711) s muzejima (zoološki, mineraloški, znanstvenih instrumenata) i zbirkama (porculana i dr.). Dresden je poznat i po starim parkovima (Grosse Garten iz 1676. i dr.); zoološki i botanički vrt. Metalna, elektrotehnička (generatori, transformatori), kemijska, prehrambena i drvna industrija; industrija optičkih instrumenata, konfekcije te industrija uređaja za nuklearna istraživanja. Zračna luka. – Područje grada pripadalo je 968. Meissenu, a prije 1144. došlo je u posjed markgrofova od Meissena (iz kuće Wettin), koji su na mjestu dvorca dali sagraditi grad. Dresden je utemeljen između 1206. i 1216. južno od grada, a u izvorima se otada spominje utvrđeni grad (Altdresden) i njemačko naselje (Altendresden). Između 1485. i 1918. ondje je bilo sjedište albertinske linije Wettinaca, kao saskih vojvoda, potom izbornika i kraljeva. Od XVI. st., u doba Moritza Saskoga (1541–53), Augusta II. Jakoga (1670–1733) i Augusta III. (1696–1763), Dresden je postao jako kulturno i umjetničko središte. Mirom u Dresdenu 25. XII. 1745. završen je II. šleski rat (1744–45), po kojem je Pruska stekla gotovo cijelu Šlesku, a Saska je morala platiti visoku ratnu štetu. Nazadovanje grada započinje za Sedmogodišnjega rata (1756–63). Kraj Dresdena je 26–27. VIII. 1813. Napoleon potukao snage legitimističke koalicije. Nakon ustanka 1830–31. ondje je proglašen ustav Kraljevstva Saske, a ustanak 1849. krvavo je ugušen. Od 1806. do 1918. Dresden je bio glavni grad Kraljevstva Saske. Za II. svjetskog rata grad je potpuno uništen prilikom britanskih i američkih zračnih napadaja 13–14. II. 1945., kada je poginulo između 35 000 i 135 000 građana Dresdena i izbjeglica koji su se pred borbama sklonili u grad.

Citiranje:

Dresden. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/dresden>.