struka(e): |

Kreševo, gradić 38 km zapadno od Sarajeva, BiH (Federacija BiH); 1025 st. (2013; 1433 st., 1991). Metalna industrija, proizvodnja obuće i kožne galanterije, namještaja, tkaonica ćilima; eksploatacija i preradba barita. Izvori mineralne vode (Nevra). Franjevački samostan od osnutka u XIV. st. više je puta paljen i obnavljan (1521., 1765., kada je uništena bogata knjižnica, i 1885). Ima arhiv, knjižnicu, muzej i spomen-sobu Grge Martića. U njemu se, među ostalim, sačuvalo nešto osmanskih odredbi i stari ljetopisi (1765–1817). – Kreševo se prvi put spominje 1435. U XV. st. bilo je jedno od prijestolnih mjesta s kraljevskim dvorom i utvrdom, ispod koje se nalazilo podgrađe s trgom. Razvilo se kao rudarsko mjesto (željezo, bakar, srebro i živa), pa je od XVI. st. do razdoblja nakon 1800. bilo, uz Vareš, najvažnije središte bosanske metalurgije (talionice rude i kovačnica za izradbu oružja i nakita). Trgovačke veze održavalo je u prvom redu s Dubrovnikom. Za Osmanskoga Carstva Kreševo se kao nahija prvi put spominje 1469. u sklopu vilajeta Kraljeva Zemlja, a nakon njegova ukinuća potkraj XV. st. u sklopu sarajevskoga kadiluka. Od XVI. do XVIII. st. Kreševo je bilo sjedište naiba (zastupnika sarajevskoga kadije), emina (povjerenika za rudarske poslove) i serdara kao poglavice mjesnih janjičara. Od 1878. pod austrijskom vlašću. Na početku rata u BiH (1992) Kreševo su nadzirale snage Hrvatskoga vijeća obrane. Od lipnja 1993. bilo je poprište hrvatsko–bošnjačkih sukoba.

Citiranje:

Kreševo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kresevo>.