Kőszeg [kø:'sεg] (hrvatski Kiseg, njemački Güns), grad u zapadnoj Madžarskoj (županija Vas), nedaleko od madžarsko-austrijske granice; 11 730 st. (2016). Dvorac Jurišić (Jurisics-vár) iz XIII. st. (stradao u požaru 1777., poslije više puta obnavljan; danas muzej), gotičko-barokna crkva sv. Jakova. Muzej ljekarništva. Elektrotehnička i tekstilna industrija, proizvodnja opeka. U okolici proizvodnja voća i kvalitetnoga vina. – Prvi se put spominje u IX. st. Polovicom XII. st. kao posjed u srednjovjekovnoj ugarskoj županiji Željezno dobili su ga Wolfer i Héder, prvi poznati članovi feudalne obitelji Gisingovaca. Nakon provale Tatara (1241–42) Henrik II. Gisingovac sagradio je u Kőszegu utvrdu koja je postala glavnim sjedištem te obitelji u Ugarskoj. God. 1289. grad je privremeno osvojio austrijski vojvoda Albrecht. Nakon sloma političke moći Gisingovaca u Ugarskoj, Kőszeg je postao kraljevski posjed. God. 1327. hrvatsko-ugarski kralj Karlo I. Robert proglasio je Kőszeg slobodnim kraljevskim gradom. Važnost grada naglo je porasla u XVI. st. jer se nalazio na glavnom putu kojim su Osmanlije napredovali prema Beču. U pohodu na Beč 1532. osmanska je vojska u kolovozu 19 dana neuspješno opsjedala Kőszeg koji je branio N. Jurišić. Za nagradu hrvatsko-ugarski kralj Ferdinand I. darovao mu je 1537. grad. Prestankom osmanske opasnosti izgubio na važnosti.
