Maastricht [ma:stri'xt], glavni grad pokrajine Limburg, jugoistočna Nizozemska; 122 676 st. (2023). Leži na lijevoj obali Maasa, nedaleko od granice s Belgijom. Čvorište je plovnih kanala Juliana (Maastricht–Maasbracht, 36 km) i Zuid-Willemsvaart (Maastricht–’s-Hertogenbosch, 123 km); dionica kanala Liège–Maastricht u središtu grada zatrpana je u drugoj polovici XX. st. Sačuvane su mnoge stare crkve, među kojima se ističu Sint-Servaasbasiliek (osnovana u VI. st., kripta s početka XI. st.; poslije nadograđivana) i Onze Lieve Vrouwebasiliek (XI–XII. st.), te most Sint Servaasbrug (dijelom iz XIII. st.), gradska vijećnica (Stadhuis) iz XVII. st. i ostatci gradskih zidina s gradskim vratima (XIII. i XIV. st.) i utvrdama (XVII–XVIII. st.). Sveučilište (Maastricht University, osnovano 1976. kao Rijksuniversiteit Limburg), umjetnička akademija, konzervatorij, muzeji (umjetnički Bonnenfanten, prirodoslovni, povijesni, muzej stakla i keramike, tiskarstva i dr.); Europski sajam umjetnina (European Fine Art Foundation/TEFAF; od 1988). Trgovačko je i industrijsko središte (elektronička i kemijska industrija, strojogradnja, proizvodnja papira, lateksa, stakla, keramike, medicinske opreme, konditorskih proizvoda), a od 1970-ih osobito su se razvile uslužne djelatnosti. Brodogradilište za riječne brodove. Zračna luka. – Razvio se na mjestu staroga rimskog naselja Traiectum ad Mosam (iz I. st.). U srednjem vijeku (osobito u XI–XII. st.) važno je trgovačko i kulturno središte s jakom preradbom vune i kože; bio je pod zajedničkim suverenitetom biskupa Liègea i vojvoda od Brabanta (koje je 1579. zamijenila Španjolska) od 1204. sve do 1632. kada je ušao u sastav Nizozemske. U Maastrichtu je 7. II. 1992. potpisan Ugovor o Europskoj uniji, poznat i kao Ugovor iz Maastrichta.
