struka(e): | |
ilustracija
MALTEŽANI, ruševine hrama Ggantija, oko 3600. pr. Kr., otok Gozo
ilustracija
MALTEŽANI, unutrašnjost hrama Ggantija, oko 3600. pr. Kr., otok Gozo
ilustracija
MALTEŽANI, unutrašnjost katedrale sv. Ivana, Valletta

Maltežani, mediteranski narod nastanjen većinom u Republici Malti, gdje čini 94,1% stanovništva; oko 370 000 pripadnika (s iseljenicima u Velikoj Britaniji, Kanadi, Australiji i Africi ima ih oko 525 000). Pretpostavlja se da su prapovijesni stanovnici Malte došli s područja južne Italije i Sicilije. Maltežani se smatraju potomcima Feničana koji su Maltu kolonizirali u rano antičko doba. U oblikovanju malteškoga naroda sudjelovali su i potonji doseljenici koji su u dugoj povijesti Malte dolazili uglavnom kao osvajači: Normani, Španjolci, Arapi, Talijani, Francuzi, Englezi i dr. Posebno se ističu talijanski i arapski kulturni i jezični utjecaji. Po vjeri su uglavnom katolici.

Povijest

Povijest  → malta, povijest

Jezik

Malteški (maltski, malti) je semitski jezik koji se govori na otoku Malti. Genetski je dijalekt arapskoga koji je pretrpio znatan utjecaj talijanskih dijalekata (osobito sicilskoga), a u novije doba i engleskoga. Uz engleski, malteški je službeni jezik Republike Malte. Piše se latinicom (jedinstvena pojava među semitskim jezicima), a njime govori oko 390 000 ljudi na Malti i oko 80 000 u drugim zemljama.

Likovne umjetnosti

Iz razdoblja neolitika potječu mnogobrojni spomenici megalitičkoga graditeljstva: dolmeni i menhiri te veliki kultni objekti sagrađeni od golemih kamenih blokova i ploča, često ukrašenih reljefnim spiralama, geometrijskim uzorcima i životinjskim likovima (Hal Tarxien, Hagar Qim, Mnaidra na Malti i Ggantija na susjednome otoku Gozo). Hram u Hal Tarxienu sastoji se od triju međusobno povezanih objekata, a hipogej (podzemna grobnica) u Hal Saflijeni od niza grobnica povezanih dvoranama, hodnicima i stubištima raspoređenima na tri kata. U hramovima je pronađen i velik broj kamenih i keramičkih ženskih kipova (Venera s Malte). Izgradnja megalita iznenada je prestala potkraj III. tisućljeća pr. Kr. Otkriven je veći broj nalaza iz razdoblja dok su ondje boravili Feničani, Kartažani, Rimljani i Bizantinci (natpisi, grobovi, arheološki ostatci na mjestima antičkih gradova i vila). Iz srednjega vijeka ima malo ostataka (urbanistički raspored gradova i neki spomenici nose značajke starih sicilsko-normanskih gradova). Brojniji su spomenici iz doba renesanse, manirizma i baroka. Gradilo se mnogo, osobito od 1530., kada je Malta postala središte Malteškoga reda. U Valletti je uz domaće umjetnike radio i veći broj talijanskih umjetnika; utvrde su u XVI. st. podignuli Francesco Laparelli i Girolamo Cassar, koji je projektirao katedralu sv. Ivana (1577); dekoracije i oltarske slike u katedrali izveli su Caravaggio (1607), M. Preti (poslije 1661) i Lionello Spada (1703), a u Mdini je potkraj XVII. st. Lorenzo Gafa projektirao raskošnu katedralu. U Valletti se nalaze Katedralni muzej, Muzej sv. Ivana, Nacionalni arheološki muzej.

Citiranje:

Maltežani. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/maltezani>.