struka(e): |
ilustracija
METZ, katedrala

Metz (franc. izgovor [mεs], njem. [mεc]), grad i pristanište na rijeci Moselle; upravno i kulturno središte departmana Moselle (Lorena), sjeveroistočna Francuska; 121 841 st., šire gradsko područje 439 351 st. (2009). Sveučilište (osn. 1970); kazalište (opera); muzeji. Gotička katedrala St.-Étienne (XIII–XV. st.). Sačuvani su ostatci srednjovjekovnih zidina; Vaubanove fortifikacije iz XVII. st. Metalna (tvornice automobila Citroën i dr.), elektrotehnička industrija. Prekrcaj žitarica. Zračna luka. – Galski Divodurum, poslije rimsko vojno uporište Medimatricum. God. 451. razorile su ga Atiline postrojbe. Od 511. glavni grad Austrazije, od 870. u sastavu istočne Franačke. Privredno i kulturno središte Karolinga. Pod vlašću biskupa do XII. st., kada je proglašen slobodnim državnim gradom. Od 1224. komuna Metz bila je pod vlašću gradskog patricijata te je sve do kraja XV. st. gospodarski i kulturno znatno napredovala. U XVI. st. podignute su jake utvrde. Nakon opsade 1552. grad je priznao vlast francuskog kralja Henrika II. Westfalskim mirom (1648) pripao je Francuskoj kao dio vojvodstva Gornja Lorena. Za Prusko-francuskog rata (1870–71) kapitulirao (27. X. 1870). Od 1871. do 1918. bio glavni grad Lotaringije i pripadao Njemačkoj. Versailleskim mirom 1919. vraćen Francuskoj. Pod njemačkom okupacijom u II. svjetskom ratu (1940–44); oslobođen 20. XI. 1944.

Citiranje:

Metz. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/metz>.