struka(e): |

Nikšić, grad i općinsko središte u sjeverozapadnome dijelu Crne Gore; 56 970 st. (2011). Drugi po veličini crnogorski grad (iza Podgorice) leži u plodnom Nikšićkom polju na 630 m apsolutne visine. Od starog orijentalnoga naselja sačuvani su samo ostatci tvrđave. Pravoslavna crkva sv. Vasilija Ostroškog iz 1900. Nikšić ima filozofski fakultet (osnovan 1988) s institutima (geografskim, filozofskim i sociološkim, jezičnim) i fakultet za sport (osnovan 2008); gradski muzej, kazalište. Važan je industrijski centar sa željezarom (proizvodnja legiranoga čelika), drvnom i prehrambenom industrijom (pivovara). Boksit iz okolnih ležišta daje sirovinu aluminijskomu kombinatu u Podgorici, a djelomično se i izvozi. U blizini grada nekoliko akumulacijskih jezera (nastalih izgradnjom HE Perućica, 1960). – Na lokalitetu Moštanica kraj Nikšića nalaze se ostatci rimskog naselja Anderba. U srednjem vijeku poznat kao grad Onogošt (Anagastum); 1465. zauzeli su ga Osmanlije i uključili u Bosanski, a 1470. u Hercegovački sandžak. Razoren potkraj XV. st., obnovljen potkraj XVII. st. Od tada se naziva po okolnom plemenu Nikšići. Odlukom Berlinskoga kongresa 1878. pripao je Crnoj Gori. Za I. svjetskoga rata (1916–18) bio je pod austrougarskom okupacijom, a u II. svjetskome ratu pod okupacijom talijanskih (1941–43) i njemačkih postrojba (1943–44).

Citiranje:

Nikšić. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/niksic>.