Veliki Preslav [veli'ki presla'f] (Велики Преслав; do 1993. Preslav), gradić u istočnoj Bugarskoj, 16 km jugozapadno od Šumena; 7345 st. (2015). Podrumarstvo; industrijska preradba poljoprivrednih proizvoda. Nacionalni povijesno-arheološki muzej. – Isprva selo, od 1883. gradić; od 1878. naziva se prema staroj bugarskoj prijestolnici Preslavu, ostatci koje leže nedaleko od njega. Srednjovjekovni Preslav bio je u doba kneza i poslije cara Simeona bugarska prijestolnica. Poslije je bio u sastavu Kijevske Kneževine (968–71) i Bizantskoga Carstva, kada se nazivao Joanupolis. Za vladavine braće Petra i Asena (1185–87) ponovno je bio bugarska prijestolnica; teško stradao pri provali Tatara 1242. U sastavu Bugarske bio je do 1393., kada je ušao u sastav Osmanskoga Carstva i promijenio naziv u Eski Stambolluk. Arheološkim iskapanjima otkriveni su ostatci iz IX. i X. st. (dvostruke gradske zidine s kulama, bogato dekorirana crkva kružna tlocrta, kraljevski dvor). U Preslavu su učenici Ćirila i Metoda stvorili središte slavenske pismenosti u Bugarskoj, a iz njega se razvila preslavska književna škola. Ondje je možda nastala ćirilica kao uređeno pismo. Na saboru u Preslavu (893), za cara Simeona, uz slavensko bogoslužje bilo je uvedeno ćirilično pismo za sve crkvene i državne potrebe.
