Radivojevići

Radivojevići, humska velikaška obitelj s posjedima na području između Neretve i Omiša. Prvi poznati pripadnici obitelji humski su feudalci s kraja XIV. st., braća Gojak i Radivoj, po potonjem je obitelj nazvana. Radivojevi potomci Juraj i njegov brat Vukić pokušali su stvoriti svoju »oblast« početkom XV. st., no izgubili su posjede i sklonili su se u Dubrovnik. Uz pomoć kralja Stjepana Ostoje povratili su 1408. svoje posjede koji su njihovim nasljednicima bili potvrđeni poveljom 1417. Ti su posjedi obuhvaćali obalni pojas između Neretve i Cetine te Imotski i Posušje i neka druga područja sjeverno od Biokova. Radivojevići su se 1440-ih uz pomoć Jurja Vojsalića i hrvatsko-ugarskoga kralja Sigismunda Luksemburškoga oslobodili utjecaja S. H. Kosače, no 1450-ih bili su prisiljeni prihvatiti vlast njegova nasljednika hercega S. V. Kosače. U drugoj polovici XV. st. obitelj je koristila patronimik Vlatković, a potkraj istoga stoljeća izgubila je posjede zbog osmanskih osvajanja.