struka(e):

Samnićani (latinski Samnites [samni:'tes]), antičko italsko pleme u središnjem dijelu Apeninskoga poluotoka. U V. st. pr. Kr. osvojili su Kampaniju i, kao najveće od umbro-sabelskih plemena, na čelu federacije susjednih italskih plemena, došli u sukob s Rimom. Rimska tradicija govori o trima samnitskim ratovima (od 343. do 341. pr. Kr., od 326. do 304. pr. Kr. i od 298. do 290. pr. Kr.), koji su Rim dovodili u teška iskušenja, osobito treći, kad su se Samnićani borili zajedno s Etruščanima i Galima. Nakon rimske pobjede Samnićani su postali ovisni o Rimu. U Savezničkom ratu (od 91. do 89. pr. Kr.) Samnićani su se još jednom pokušali osloboditi rimske vlasti, ali ih je Sula u građanskom ratu (kao Marijeve pristaše) konačno slomio (82. pr. Kr.). Važniji su im gradovi bili Bovijan (Bovianum), Ezernija (Aesernia), Kaudij (Caudium).

Citiranje:

Samnićani. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/samnicani>.