struka(e): |
ilustracija
STRASBOURG, srednjovjekovni most Ponts Couverts s kulama, XIII. st.

Strasbourg [stʀazbu:'ʀ] (njemački Straßburg [štra:'sburk]), glavni grad departmana Bas-Rhin u istočnoj Francuskoj i upravno središte Alsacea; 271 708 st. (2009). Leži na Rajni, kraj ušća pritoka Ill. Nakon XII. st. (osobito u XIV. i XV. st.) Strasbourg je bio važna luka i jako trgovačko središte. Nakon dugogodišnjega zastoja, kada je promet bio ograničen na Ill i kanale (Rajna/Rhin–Rhône, Marna–Rajna), lučki je promet regulacijom Rajne do Strasbourga (1880) i izgradnjom nove luke jako porastao. Daljnjom regulacijom Rajne i gradnjom kanala Alsace, Strasbourg je izgubio značenje završne luke rajnske plovidbe, ali je zadržao drugo mjesto po prometu Rajnom (8,5 milijuna tona, 2006). Strasbourg je također na drugome mjestu među francuskim riječnim lukama (iza Pariza); sjedište je Središnje komisije za plovidbu Rajnom. Najznačajniji je arhitektonski spomenik katedrala iz XII–XV. st., pretežno u gotičkom stilu. Od svjetovne arhitekture ističe se renesansna kuća Kammerzell (1589), a turistički je vrlo posjećena i četvrt Petite France (građanske kuće iz XVI. i XVII. st.). Stari, središnji dio grada izgrađen na otočiću (Grande Île), ispresijecan kanalima, uvršten je 1988. na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baštine. Tri su se glasovita sveučilišta (Louis Pasteur, Marc–Bloch i Robert Schuman) ujedinila 2009; više visokih škola, mnogi znanstvenoistraživački instituti. Muzeji (alzaški, povijesni, moderne umjetnosti, arheološki, numizmatički i dr.). Jaka je automobilska, farmaceutska, kemijska, strojograđevna, elektronička i prehrambena industrija (poznata proizvodnja piva, čokolade, mlinarskih proizvoda, paštete od guščje jetre); rafinerija nafte. Kongresno i trgovačko-sajmeno središte. Turizam. U okolici vinogradarstvo i podrumarstvo. U XVIII. st. Strasbourg je bio poznato središte keramičke proizvodnje. Međunarodna zračna luka. – Isprva keltsko naselje, poslije rimski kastrum Argentoratum koji se prvi put spominje 12. god. pr. Kr. Sredinom IV. st. razorili su ga Alemani, a tijekom V. st. u više navrata opustošili su ga Huni i Alemani. Godine 496. potpao je pod Franke, koji su mu dali današnje ime. Od VII. st. biskupsko je sjedište. Ondje su braća Karlo I. Ćelavi i Ludvig I. (II.) Njemački sklopili 842. savez protiv svojega brata Lotara I. (Strasburške prisege ili Les Serments de Strasbourg). Od 923. bio je u sastavu Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti. Oton II. predao je 982. biskupu upravu nad gradom. Pobjedom kraj Oberhausbergena (1262) građani su se, nakon stoljetne borbe, oslobodili biskupske vlasti i dobili status slobodna carskoga grada. Sukobi između patricija i obrtnika doveli su 1332. do ustanka te su od tada predstavnici cehova sudjelovali u upravi grada. Pristavši u XVI. st. uz reformaciju, Strasbourg je postao žarištem obrazovanja. Tijekom Tridesetogodišnjega rata (1618–48) uspio je sačuvati neutralnost te ostati izvan sukoba. Godine 1681. na prepad ga je zauzela vojska Luja XIV., a zatim je 1697., ugovorom u Ryswicku, i formalno bio priključen Francuskoj. Za Francusko-pruskoga (njemačkoga) rata Strasbourg je 28. IX. 1870. bio zauzet, a 1871. pripao je pod nazivom Strasßburg njemačkom Drugomu Carstvu. Nakon I. svjetskog rata bio je vraćen Francuskoj. Za II. svjetskog rata bio je pod njemačkom okupacijom (1940–44). Uoči samog oslobođenja teško je stradao u savezničkim bombardiranjima. Sjedište je Vijeća Europe (od 1949), Europskoga suda za ljudska prava (od 1959) te Europskoga parlamenta (od 1979).

Citiranje:

Strasbourg. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/strasbourg>.