struka(e): |
ilustracija
TONGA, položajna karta
ilustracija
TONGA, grb
ilustracija
TONGA, zastava
ilustracija
TONGA, otok Nuku unutar otočja Vava'u
ilustracija
TONGA, zgrada parlamenta u Nuku'alofi

Tonga (tonganski Pule‘anga Fakatu‘i ‘o Tonga; engl. Kingdom of Tonga), država u istoimenoj polinezijskoj otočnoj skupini u jugozapadnom dijelu Tihog oceana; istočno od Fidžija; obuhvaća 748 km².

Prirodna obilježja

Sastoji se od dvaju paralelnih otočnih nizova (ukupno 169 otoka i otočića), koji se pružaju na podmorskom hrptu zapadno od dubokomorskoga jarka Tonge (10 882 m, najveća dubina na južnoj polutki). Zapadni, oko 700 km dugi niz tvore goroviti (do 1033 m) vulkanski otoci s 5 aktivnih vulkana (česti potresi). Niski vapnenački istočni niz koraljnoga je podrijetla. Tonga obuhvaća otočja Tongatapu, Vava‘u, Ha‘apai. Najveći otok arhipelaga jest Tongatapu (257,0 km²), zatim Vava‘u (89,7 km²), ‘Eua (87,4 km²), Tofua (55,6 km²), Niuafo‘ou (50,3 km²), Niuatoputapu (18 km²), Lifuka (11,4 km²). Tropska je klima pod utjecajem jugoistočnih pasata (od travnja do prosinca). Prosječna je temperatura u veljači (ljeto) 26 °C, a u kolovozu (zima) 20 °C; godišnja količina oborina iznosi 1500 do 2000 mm. Vlažna tropska kišna šuma razvijena je na većim otocima.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2006. Tonga ima 101 134 st. ili 135,2 st./km². Naseljeno je 97 otoka. Najgušće je naseljen otok Tongatapu, gdje živi oko 70% ukupnoga stanovništva. Stanovnici su Tonganci (Polinezijci; 95,2%), mješanci Polinezijaca i Europljana (0,5%), Britanci i Australci (0,7%) i dr. (3,6%). Po vjeri su pretežno kršćani (metodisti Slobodne wesleyanske crkve 41%, katolici 16%, mormoni 14%, tzv. slobodni kršćani 12% i dr.). Porast stanovništva iznosi 0,1% (2000–05), a prirodni priraštaj 1,94% ili 19,4‰, (2004), što upućuje na iseljivanje. Natalitet (24,9‰, 2004) niži je od svjetskog prosjeka (21,1‰), a isto tako i mortalitet (5,5‰, 2004; svjetski prosjek 9,0‰); mortalitet dojenčadi iznosi 13,0‰, (2004). U dobi je do 14 god. života 39,1% st., u dobi od 15 do 59. god. 53,1% st., a u dobi iznad 60 god. 7,8% st. (1996). Očekivano trajanje života za muškarce iznosi 66,7 god., a za žene 71,8 god. (2004). U poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu zaposleno je 29,3% aktivnih stanovnika, u industriji, građevinarstvu i rudarstvu 21,4% te u uslužnim djelatnostima 49,3% (1996). Sveučilište je u Nuku‘alofi; službeni su jezici tonganski i engleski. Glavni je grad Nuku‘alofa (25 000 st., 2005), na otoku Tongatapu; ostali veći gradovi: Mu‘a (4900 st.) i Heveluloto (3384 st.) na otoku Tongatapu te Pangai (1445 st.) na otočju Ha‘apai; u gradovima živi 33,4% st. (2003).

Gospodarstvo

Potkraj 2005. Tonga je primljena u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Vrijednost BDP-a (2006) iznosila je oko 223 milijuna USD; BDP po stanovniku bio je oko 2230 USD. U sastavu BDP-a udjel je uslužnoga sektora 58%, poljoprivrede 25%, a industrije 17% (2006). God. 2004. siromašno je bilo oko 25% stanovništva (stopa nezaposlenosti iznosila je 13%). Gospodarski su značajne doznake zaposlenih u inozemstvu (uglavnom u SAD-u, Novom Zelandu i Australiji). God. 2006. vrijednost uvoza bila je oko 139 milijuna USD, a izvoza oko 22 milijuna USD. Izvozi uglavnom poljoprivredne proizvode (oko 90% izvoza), kokosov orah i njegove prerađevine, banane, ribu, vaniliju i dr. Uvozi se pretežno hrana, strojevi, vozila, gorivo, kemikalije i dr. Vodeći su vanjskotrgovinski partneri SAD, Novi Zeland, Fidži, Južna Koreja, Japan, Australija i dr. Vanjski dug iznosi oko 80,7 milijuna USD (2004), a vrijednost je deviznih rezervi oko 42 milijuna USD (2005).

Promet

Cestovna mreža duga je 680 km, od toga je 27% asfaltiranih cesta. Glavne su luke na otocima Tongatapu (Wueen Salote) i Vava‘u (Halaevalu); ukupan lučki promet 0,2 milijuna tona tereta i oko 11 000 kontejnera (2004). Međunarodne zračne luke Fua‘amotu i Lupepau‘u.

Novac

Novčana jedinica je pa‘anga (T$; TOP); 1 pa‘anga = 100 senitija.

Povijest

Otoke su oko 1500. pr. Kr. naselili Polinežani. Tijekom srednjega i novoga vijeka Tongom su upravljali vrhovni vladari iz dinastija Tu‘i Tonga (oko 950 – oko 1470), Tu‘i Ha‘atakalaua (oko 1470 – oko 1600) i Tu‘i Kanokupolu, čiji je pripadnik Siaosi Taufa‘ahau Tupou Maeakafa (George Tupou I.) uspostavio 1875. ustavnu monarhiju. Kao prvi Europljanin tonganske je otoke otkrio 1616. nizozemski istraživač J. Le Maire, a 1773. i 1777. detaljnije ih je istražio Britanac J. Cook, koji ih je prozvao Prijateljskim otocima (engl. Friendly Islands). Europske kolonijalne sile na kongresu u Berlinu 1886. priznale su neovisnost Kraljevstva Otočja Tonga, a već 1897. sklopljen je između toga kraljevstva i Velike Britanije ugovor o prijateljstvu. Njemačko-britanskim sporazumom od 14. XI. 1899., što je prihvatio i SAD, Tonga je ušla u britansku interesnu sferu, i 1900. postala britanskim protektoratom.

Nakon II. svjetskog rata Tonga je ostala dio Britanskoga zapadnopacifičkog teritorija. Održana je monarhija; kraljica Salote Tupou III. umrla je 16. XII. 1965., a potom je na prijestolju bio njezin sin Taufa‘ahau Tupou IV. (umro je 10. IX. 2006), kojega je naslijedio njegov sin George Tupou V. Neovisnost je ostvarena 4. VI. 1970 (Tonga je ostala članica Commonwealtha). Gospodarska zona u širini od 200 nautičkih milja proglašena je 1979., a morska granica prema francuskim posjedima Wallis i Futuna određena je 1980. Od rujna 1999. Tonga je članica UN-a. Sredinom studenoga 2006. u glavnom gradu Nuku‘alofi bili su prosvjedi u kojima su isticani zahtjevi za demokratizacijom i društvenim reformama (zbog nemira je uvedeno izvanredno stanje; vlastima je pomagala i policija iz Australije i Novoga Zelanda). Ograničena demokratizacija i parlamentarni izbori provedeni su potkraj 2010; za premijera je izabran Siale‘ataongo Tu‘ivakanō. U ožujku 2012. umro je kralj George Tupou V.; njegov brat dolazi na prijestolje kao kralj George Tupou VI.

Politički sustav

Prema Ustavu od 4. XI. 1875 (izmjene 1967), Tonga je ustavna monarhija. Kralj je na čelu države i vrhovni je zapovjednik oružanih snaga. Njegovo je savjetodavno tijelo Kraljevsko vijeće, koje čine članovi vlade i otočni guverneri te pojedinci koje imenuje kralj. Izvršnu vlast ima vlada na čelu koje je premijer; njega i ministre imenuje i razrješava monarh. Najvišu zakonodavnu vlast ima jednodomna Zakonodavna skupština (Fale Alea) s 30 članova (9 na općim i tajnim izborima biraju građani, 9 posredno bira plemstvo, i 12 ex officio članova Kraljevskoga vijeća). Mandat izabranih članova parlamenta traje 3 godine. Biračko je pravo opće i jednako, a imaju ga svi pismeni državljani s navršenom 21 godinom života. Najvišu sudbenu vlast ima Vrhovni sud; njegove suce imenuje kralj na prijedlog Kraljevskoga vijeća. Administrativno se Tonga dijeli na 3 otočna područja. Nacionalni blagdan: Dan oslobođenja, 4. lipnja (1970).

Političke stranke

Pokret za ljudska prava i demokraciju (Human Rights and Democracy Movement – akronim HRDM), osnovan 1994. Politička je platforma u okviru koje djeluju prodemokratski zastupnici parlamenta, koji su birani kao neovisni kandidati, jer u Tongi nema političkih stranaka.

Citiranje:

Tonga. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/tonga>.