struka(e): |

Tours [tu:ʀ], grad i upravno središte departmana Indre-et-Loire, zapadna Francuska; 135 218 st. (2009). Leži između rijeka Loire i Cher i na kanalu Loire–Cher. Od bazilike Saint-Martin, koja je građena u V. st., ostali su samo temelji i toranj sa satom; gotička katedrala Saint-Gatien, građena u XII–XVI. st., crkva Saint-Julien iz XIII. st., biskupska palača s muzejom iz XVIII. st. Sveučilište (osnovano 1969). Industrija tekstila, kemijskih proizvoda, stakla, poljoprivrednih strojeva, pokućstva i konfekcije. Rodni grad H. de Balzaca. – U predrimsko doba naseljen galskim Turonima, u I. st. pr. Kr., za rimske uprave, nazivao se Caesarodunum (Cezarov brijeg), a u IV. st. Civitas Turonorum. Grob sv. Martina iz Toursa, biskupa iz IV. st., postao je u srednjem vijeku važnim hodočasničkim središtem. Na području između Toursa i Poitiersa Karlo Martel potukao je 732. Arape i zaustavio njihov prodor u zapadnu Europu. U srednjem vijeku ondje se nalazilo središte grofovije Touraine, koja je, kao posjed dinastije Anjou-Plantagenêt, bila do 1204. feud engleskih kraljeva, a od druge polovice XIV. st. samostalno vojvodstvo. Od doba Luja XI. (XV. st.) Tours je bio glavni grad Francuske i sjedište dvora (do kraja XVI. st.). Premještanjem prijestolnice u Pariz njegova se važnost postupno smanjivala. U XIX. st. postao je važno željezničko čvorište. U II. svjetskom ratu Tours je znatno stradao.

Citiranje:

Tours. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/tours>.