struka(e):

agroekosustav (agro- + ekosustav), poljoprivredni ekološki sustav, temeljna ekološka jedinica u poljoprivredi. Predstavlja sve, osobito složene odnose i međuodnose između agrobiotopa i agrobiocenoze i unutar svakoga od njih. Od agroekosustava se zahtijeva visoka i vrsna proizvodnja, uz postojanost i elastičnost, odnosno otpornost i sposobnost brzog oporavka od nepovoljnih vanjskih, bioloških i antropogenih utjecaja. To se postiže optimizacijom stanja u agrobiotopu agrotehničkim i hidromelioracijskim i agromelioracijskim zahvatima ili pak pravilnim izborom članova agrobiocenoze za »zadane« prilike u agrobiotopu. Što su sorte bilja i pasmine domaćih životinja prilagodljivije, agroekosustav je stabilniji i »bliži prirodi«, i obrnuto; što su uzgajane sorte i pasmine plemenitije i produktivnije, to su zahtjevnije i manje prilagodljive, pa je agroekosustav nestabilan, osjetljiv, i »udaljeniji od prirode«. Agroekosustav ne smije ugrožavati druge, prirodne ekosustave emisijom (kroz eroziju tla, ispiranje, isparavanje) različitih tvari koje se upotrebljavaju u intenzivnoj poljoprivredi, tzv. agrokemikalija (biljna hraniva, pesticidi i dr.), napose u vodne ekosustave (podzemnu vodu, kanale i vodotoke), ali ni u zrak, odnosno u tla prirodnih, zemnih ekosustava.

Citiranje:

agroekosustav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/agroekosustav>.