struka(e):
ilustracija
ATEROSKLEROZA, a - oštećenje unutarnjeg sloja arterije (andotela) i nakupljanje trombocita, b - oblikovanje tzv. masne pruge iz koje nastaje aterom ili ploča (plak), c - urastanjem veziva nastaje fibrozni plak, d - oblikovanje tromba, e - začepljenje arterije fibroznim plakom

ateroskleroza (grč. ἀϑήρα: kaša + skleroza), najčešće oštećenje arterija, obilježeno lokalnim zadebljanjem unutar. sloja (intime), koje se sastoji od umnoženih i izmijenjenih glatkih mišićnih stanica, makrofaga, lipida, serumskih lipoproteina te umnoženog veziva. Ateroskleroza je polagana progresivna bolest koja traje od najranije životne dobi i zahvaća arterije svih veličina. Postoje mnogobrojni faktori rizika za nastanak ateroskleroze: hiperlipidemija (osobito povećana koncentracija kolesterola, i to LDL-kolesterola u krvi), arterijska hipertenzija, pušenje cigareta, šećerna bolest, muški spol, menopauza i uzimanje oralnih kontraceptiva, psihološki profil osobe i način ponašanja (osobe tipa A – ambiciozne, nestrpljive, agresivne), pretilost, urički artritis, nedostatna fizička aktivnost, naslijeđe. Prevencija ateroskleroze provodi se kao primarna (prevencija pojave faktora rizika) i sekundarna (uklanjanje faktora rizika nakon pojave simptoma koronarne bolesti, ateroskleroze moždanih i perifernih krvnih žila). Liječe se posljedice odn. komplikacije ateroskleroze, a primjenjuju se i hipolipemici koji snizuju povišenu razinu lipida u krvi.

Citiranje:

ateroskleroza. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/ateroskleroza>.