struka(e): |
ilustracija
BASTION, Vaubanova bastionska fronta – I sustav: 1. brisani prostor; 2. skriveni put; 3. zborište; 4. revelin; 5. kliješta (tenaille); 6. šuplji bastion; 7. puni bastion s kavalirom (8)

bastion (francuski bastion, deminutiv od bastille za staroprovansalski bastida: gdje je što izgrađeno), istaknuti dio višestraničnoga tvrđavnog zida kojemu dvije stranice izbijaju van poput klina, a druge se dvije vežu s glavnim zidom tvrđave, što omogućuje da bude držan pod paljbom kako prostor ispred utvrde tako i svaki od njezinih dijelova (vanjski zidovi i susjedni bastioni). Bastioni su se pojavili s razvojem topništva: doseg i razorna snaga topovskih zrna učinili su neprikladnim obrambeni sustav visokih tvrđavnih kula. Tvrđavni prostor počeo se izravnavati i zaštićivati predtvrđavnim nasipima i zidovima te pojačavati, os. na uglovima, bastionima. Prve tvrđave branjene bastionima pojavile su se u početkom XVI. st. (utvrde Verone, 1527). Prema rasporedu, izgledu, mjestu i obilježju bastiona i pojedinih dodataka razlikuju se starotalijanski, novotalijanski, staronizozemski, pruski, mezjerski i novonizozemski bastionski sustavi. Konačni oblik bastionskom sustavu utvrđivanja dali su francuski arhitekti B.-F. Pagan (1604–65), autor djela Rasprava o fortifikacijama (Traité des fortifications, 1646) i njegov učenik S. Vauban (1633–1707). Bastioni su često dobivali vlastita imena, najviše po svecima ili vladarima.

U nas je najljepši primjerak utvrde Karlovačka tvrđava, građena u obliku pravilna šesterokuta, kojoj je svaki kut branjen bastionom; poznati su i bastioni u utvrdama Siska i Čakovca. (→ utvrde)

Citiranje:

bastion. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/bastion>.