bosiljak (prema grč. βασıλıϰός: kraljevski) (Ocimum basilicum), jednogodišnja biljka iz porodice usnača (Lamiaceae) s bijelim, crvenkastim ili žućkastim malim cvjetovima i nasuprotnim listovima. Podrijetlom iz Indije i sjeveroistočne Afrike. Rabi se kao začin (svježi, sušeni i smrznuti oblik), kao eterično ulje (kozmetička i prehrambena industrija), kao ukrasna biljka, a u narodnoj medicini u liječenju različitih bolesti. U našim krajevima uzgaja se kao ukrasna i ljekovita biljka (cijela biljka kao Herba Basilici i ulje Oleum Basilici, koje se dobiva destilacijom svježe biljke). Prema glavnim kemijskim sastavnicama eteričnog ulja bosiljak se može podijeliti u devet kemotipova. Četiri su glavna kemotipa tip A (linalolski), B (metilkavikolski), AB (sadržava više linalola, a manje metilkavikola) i kemotip BA (sadržava više metilkavikola, a manje linalola). Veliku ulogu u kemijskom sastavu bosiljka ima geografsko podrijetlo same biljke. Europski kemotip bosiljka posjeduje najkvalitetniju aromu i kao glavne komponente sadržava linalol i metilkavikol (estragol). Eterično ulje ima nematocidno, antibakterijsko i protugljivično djelovanje, također djeluje kao antioksidans, insekticid te repelent.
