struka(e):
ilustracija
CIPLI, cipal dugaš, Mugil saliens

cipli ili skočci (od kasnolat. cephalus < grč. ϰέφαλος: glava) (Mugilidae), por. riba koštunjača cilindrična tijela, zaokružene glave, malenih usta. Leđa su im tamnosiva, a trbuh srebrenkast. Duž bokova imaju 6 do 8 vodoravnih pruga. Narastu do dužine od 45 cm i težine do 1 kg. Hrane se životinjskim i biljnim ostatcima u raspadanju, biljnim planktonom, algama i manjim morskim organizmima. Mrijeste se u moru, podalje od obale. Po svojoj vještini skakanja iz vode nazvani su skočci. Stotinjak poznatih vrsta živi u deltama velikih rijeka (Dunav, Kongo, Mississippi, Amazona) i morskim obalnim područjima umjerenih i trop. zona. Zalaze rijekama duboko u unutrašnjost. Duž cijeloga priobalnog dijela Jadrana nalazimo 6 vrsta: cipal glavaš (Mugil cephalus), cipal balavac (M. capito), cipal plutaš (M. labeo), cipal putnik (M. chelo), cipal dugaš (M. saliens) i cipal zlatac (M. auratus). Gospodarski su vrlo važni, a pogodni su za uzgoj u lagunarnim ribnjacima. Love se posebnim mrežama, ciplaricama, koje priječe njihovo iskakanje iz mreže. Za naš je ribolov najvažniji cipal glavaš. U Grčkoj i na Istoku cijenjena je njihova ikra, koja se u nas (na ušću Neretve i u Trpnju) sušila, solila i prodavala pod imenom butarga.

Citiranje:

cipli. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/cipli>.