struka(e):

enigmatika (grč. αἰνıγματıϰός: zagonetan), zagonetaštvo, umjetnost sastavljanja (stvaranja) zagonetaka i umijeće odgonetanja. Razvila se napredovanjem zagonetke u umjetnički izražaj. Prvi početci sežu joj u pradavno doba, na Daleki istok (u Kini su bili poznati oblici zagonetki: brojčani magični kvadrat i tangram), odakle se širila preko Indije, Perzije, Babilona, Egipta, Grčke i Rima u Europu. Današnju raširenost počinje stjecati procvatom u Europi u XVI. i XVII. st. Enigmatikom su se bavili M. T. Ciceron, P. Vergilije Maron, G. Petronije Arbiter, M. F. Kvintilijan, Dante Alighieri, F. Petrarca, L. da Vinci, L. Ariosto, Michelangelo Buonarroti, M. de Cervantes y Saavedra, G. Galilei, W. Shakespeare, J. B. P. Molière, N. Boileau-Despréaux, F. Fénelon, C. Goldoni, J.-J. Rousseau, J. W. Goethe, F. Shiller, E. Scribe, V. Hugo, T. Bernard, a u Hrvatskoj: M. Marulić, Š. Menčetić, Dž. Držić, I. Gundulić, F. K. Frankapan (njegovo djelo Gartlic za čas kratiti sadržava i 103 »zganke za vrime skratiti«, prvu zbirku zagonetaka u nas), P. Vitezović-Ritter, P. Preradović, I. Trnski, A. G. Matoš, A. Barac, Franta Buryan, Petar Arambašin, V. Jurčić, I. Balentović, I. G. Kovačić, D. Cesarić, G. Tartalja.

Prve enigmatske rubrike u nas imali su listovi Naše gore list (Zagreb, 1861–66), Dragoljub (Zagreb, 1867–68), Hrvatska lipa (Zagreb, 1875), Nada (Sarajevo, 1895–1903., na prvoj stranici). Prvi hrvatski enigmatski listovi bili su: Enigmatski zabavnik (Zagreb, 1929), Sibila (Zagreb, 17. II. 1928), Zagonetka (Zagreb, 1929), Sfinga (Zagreb, 1929), Rebus-razonoda (Zagreb, 1930), Križaljka (Osijek, 1932), Narodna zagonetka (Sisak, 1934). Danas vrlo raširena, s milijunima privrženika u cijelome svijetu, enigmatika se obrađuje u mnogobrojnim stručnim i enigmatsko-književnim časopisima; ona ima stotinjak glavnih vrsta i bezbroj podvrsta, izgrađenu teoriju pravila, a njezini se autori kategoriziraju na velemajstore, majstore i kategornike. Hrvatska enigmatika ubraja se među vodeće u svijetu, a posebno djelatna enigmatska društva djeluju u Zagrebu, Rijeci i Bjelovaru. U novije doba, najpoznatiji su hrvatski enigmatski časopisi i revije Čvor (Bjelovar, 1968; glavni urednik Stjepan Horvat), Vjesnikov Kviz (Zagreb, 1972; glavni urednik Krunoslav Poljak), Skandi Čvor (Bjelovar, 1973; glavni urednik Stjepan Horvat), Sfinga Skandinavke (Zagreb, glavni urednik Branko Lipanović), Skandi (Bjelovar, 1990; glavni urednik Stjepan Horvat), Hit Skandi (Bjelovar, 1991; glavni urednik Stjepan Horvat), Kvizorama (Zagreb, 1991; glavni urednik Boris Nazansky), Enigma (Zagreb, 1994; glavni urednik Mirko Buconjić), 50 Skandi (Zagreb, 1994; glavni urednik Robert Pauletić), Kviskoteka (Zagreb, 1994; glavni urednik Robert Pauletić), Kvizoramin Srećko (Zagreb, 1995; glavni urednik Želimir Kušić), Skandinavka (Zagreb, 1996; glavni urednik Zlatko Stipaničić Aurel), 101 Skandi (Zagreb, 1997; glavni urednik Robert Pauletić), Skandi feniks (Rijeka, 1998; glavni urednik Pero Galogoža) i dr.

Citiranje:

enigmatika. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/enigmatika>.