struka(e):

gnojidba (fertilizacija), u poljoprivr. biljnoj proizvodnji naknađivanje hraniva što ih je iscrpila prethodna kultura, ili obogaćivanje tla humusom, org. ili mineralnim hranivima, tj. gnojivima (fertilizatorima). Osnovna gnojidba ima agrotehničku zadaću da opskrbi određenim hranivima (u pravilu gl. makrohranivima – fosforom, kalijem i dijelom dušikom) cijeli obrađeni sloj tla i da unesena hraniva (gnojiva) služe određenom usjevu tijekom cijele vegetacije. U agrotehničkoj fazi sjetve, gnojidba ima zadaću da usjevu, u početku aktivnog života, osigura hraniva iz neposredne blizine i da ga tako potakne na brzi start (startna gnojidba). Dopunska gnojidba ima izričitu zadaću da hrani određeni usjev prema stadijima razvoja i prema specifičnim potrebama u određenoj fazi rasta. U fazi aktivne vegetacije, prihranjivanje je oblik dopunske gnojidbe koji se obavlja u obrocima (obročna gnojidba), sukladno stadijima razvoja. Doziranje je postupak kojim se određuje količina gnojiva (hraniva) koja se daje gnojidbom, a ovisi ponajprije o fizikalnim, kem. i biol. svojstvima tla; od fizikalnih ponajprije o strukturi, vododržnosti, propusnosti tla za vodu, kapacitetu i propusnosti za zrak (aeracija) te o toplinskim svojstvima tla; od kemijskih o sadržaju humusa, pH-vrijednosti tla, adsorpciji, odn. fondu hraniva pristupačnih biljci; od biol. svojstava ovisi na prvome mjestu o rastu i funkcioniranju korijena uzgajanih usjeva, a zatim o količini i intenzitetu rada korisnih bakterija i faune tla. Za popravljanje fizikalnih i biol. svojstava tla koriste se org. gnojiva (stajski gnoj i kompost), no mogu se uspješno koristiti i gnojnica, gnojovka te »zelena gnojidba«. Za korekciju kem. svojstava tla i pojedinačnih hraniva koriste se mineralna (umjetna) gnojiva, ali i prirodni supstrati kao vapnenac, živo i gašeno vapno, dolomitno brašno, lapori, saturacijski mulj i dr.

Gnojidba može biti ručna i mehanizirana, što ovisi o veličini površine na kojoj se ona obavlja i o agregatnom stanju gnojiva koje se koristi. S obzirom na agregatno stanje najčešće se razlikuju čvrsto i tekuće gnojivo; tekuće je najčešće u obliku otopine mineralnih gnojiva pa se ona mogu i izravno nanositi na list biljke (folijarna gnojidba), što kod tekućih org. gnojiva gotovo uopće ne dolazi u obzir.

Citiranje:

gnojidba. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/gnojidba>.