struka(e):

gusjenica.

1. U zoologiji, ličinka leptira, tj. faza njegova razvoja u kojoj se hrani i raste. Gusjenice su različita oblika. Karakteristični su im usni organi, razvijeni za grizenje. Pretežno žive na kopnu. Hrane se biljnim dijelovima, buše hodnike u biljkama, a neke proizvode šiške. Uz tri para pravih prsnih nogu na trbušnim segmentima imaju do pet pari panogu (grbice samo dva para). Iz posebnih žlijezda izlučuju tanke ljepljive niti, kojima se pomažu pri kretanju po glatkoj površini lista, a one im služe i za izradbu čahure u koju se zakukulje, neko vrijeme miruju, a zatim se preobraze u leptira (→ preobrazba). Osim gusjenica dudova svilca, kojega se čahure koriste za proizvodnju svile, sve su ostale štetnici kulturnoga bilja, osobito gusjenice iz por. sovica (Noctuidae), grbica (Geometridae), prelaca (Lasiocampidae) i vrbotočaca (Cossidae). Prirodni su im neprijatelji gusjeničarke i ose najeznice.

2. U tehnici → gusjeničar

Citiranje:

gusjenica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/gusjenica>.