harmica

harmica (madž. harminc: trideset), feudalna pristojba, carina koja se ubirala pri uvozu, izvozu ili provozu robe. U izvorima se prvi put izričito spominje 1209. u ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II. Arpadovića za grad Varaždin. O njoj se posebno govori u Statutu grada Senja iz 1388. Harmica nije uvijek iznosila trideseti dio vrijednosti robe na koju se plaćala. Spadala je u regalna prava pridržana vladaru (ius regale) i donosila mu je znatne prinose. Prvotno su je plaćali stranci, ali se postupno obveza njezina davanja protegnula i na domaće trgovce. Od nje su bili oslobođeni plemići, a poslije i pripadnici slobodnih kraljevskih gradova. Ubirali su je dužnosnici nazivani tridesetničari, ili pak zakupnici. Tijekom srednjeg vijeka pa do XVIII. st. postojala je posebna uprava hrvatskih tridesetnica na čelu s glavnim tridesetničarom kojega je postavljao kralj. Harmicom se nazivalo i mjesto na kojem se ubirala carina (tridesetnica), npr. u Zagrebu.