struka(e):

izbjeglice, osobe koje zbog ratnih opasnosti, polit. nasilja, prirodnih katastrofa ili drugih nevolja moraju napustiti zavičaj te potražiti zaklon u drugome kraju ili zemlji. Premda se u masovnom obliku izbjeglištvo pojavljuje s modernim dobom i nerijetko je u svezi s ciljevima politika imperijalizma i ratovanja velikih sila, mnogobrojni slučajevi izbjeglištva pojedinaca i skupina zabilježeni su i u starom i sr. vijeku. Tako su i u Hrvatsku prve veće skupine izbjeglica došle u ranom sr. vijeku. Osobito su mnogobrojni bili izbjeglice u doba osman. osvajanja, kada je nastala i hrv. dijaspora u okolnim zemljama. Veliki su izbjeglički valovi iz Hrvatske i drugih zemalja uslijedili potkraj II. svj. rata i u poraću, kada je u Europi bilo nekoliko desetaka milijuna izbjeglica i raseljenih osoba, uključujući i preživjele iz nacističkih progona i logora, od čega se dio trajno preselio u SAD, Australiju, Izrael, Kanadu i u neke zapadnoeur. zemlje.

Skrb o izbjeglicama prvi je put uvedena nakon I. svj. rata u organizaciji Lige naroda. God. 1947. Ujedinjeni narodi utemeljili su Međunarodnu organizaciju za izbjeglice, a 1951. upravu Visokoga povjerenika za izbjeglice u Ženevi. Zbog okolnosti Domovinskoga rata, u Hrvatskoj je 1992. bilo oko 700 000 izbjeglica i prognanika. Val od približno 200 000 do 300 000 izbjeglica iz redova srp. stanovništva napustio je 1995. Hrvatsku u vrijeme vojno-redarstvene akcije Oluja. U svijetu je 1995. broj izbjeglica dosegnuo 27,4 milijuna. Prema statističkim podatcima UNHCR-a, poč. 2001. u svijetu je bilo oko 21,8 mil. izbjeglica i raseljenih osoba, od toga 39% u Aziji (8 450 000), 27,9% u Africi (6 072 900), 25,6% u Europi (5 571 700), 4,6% u Sjevernoj Americi (1 047 000), 2,6% u Latinskoj Americi (575 600) i 0,3% u Oceaniji (76 000).

Citiranje:

izbjeglice. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/izbjeglice>.