struka(e):
ilustracija
JELA, obična, Abies alba, stablo
ilustracija
JELA, obična, češer s grančicom

jela (Abies), rod crnogoričnoga drveća iz por. borova (Pinaceae). Obuhvaća oko 20 do 40 vrsta, raširenih izvan trop. područja sjeverne polutke. Muški su cvatovi pojedinačni u pazušcima gornjih iglica, a ženski pojedinačni na vrhu izbojka, uvijek uspravni. Češeri ostaju uspravni, a plodne ljuske sa sjemenkama otkidaju se pojedinačno, pa se češeri raspadaju na stablu nakon sazrijevanja tijekom rujna i listopada; pokrovne ljuske često su dulje od plodnih. U Europi samoniklo raste samo europska, obična ili vitka jela (Abies alba), visoka približno 40 pa i do 65 m, koja u višim gorskim predjelima tvori crnogorične šume ili još češće preborne šume s bukvom i smrekom (Gorski kotar, Kapela, Velebit, Biokovo). Iz iglica i mladih grančica dobiva se eterično ulje (Oleum Abies Pectinatae), koje se upotrebljava u ljekarništvu. Napitak od mladih jelovih iglica i izdanaka upotrebljava se u pučkoj medicini kao sredstvo protiv kašlja i upale pluća. Od sjevernoameričke balzamaste jele (Abies balsamea) dobiva se poznati kanadski balzam. U nasadima i parkovima često se uzgajaju i neke strane vrste, npr. kavkaska jela (Abies nordmanniana) s Krima i zapadnoga Kavkaza, grčka jela (Abies cephalonica), andaluzijska jela (Abies pinsapo) iz južne Španjolske, koloradska jela (Abies concolor) iz Sjeverne Amerike, marokanska jela (Abies marocana), alžirska jela (Abies numidica), makedonska jela (Abies borisii regis) i dr. – Jelovina je drvo žućkastobijele do crvenkastobijele boje, lako, meko, slabo do srednje čvrsto. Upotrebljava se kao građevno, rudničko i celulozno drvo, za stupove, pokućstvo, furnir, pragove, šindru, kace, ploče iverice i vlaknatice, sanduke, glazbene instrumente itd.

Citiranje:

jela. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/jela>.