struka(e):
ilustracija
KESTEN, Castanea sativa

kesten ili pitomi kesten (tur. kestane < grč. ϰάστανος) (Castanea sativa), drvo, rjeđe grm iz por. bukava (Fagaceae), visoko do 35 m, s duguljastim, razmjerno velikim listovima te jednospolnim cvjetovima; muški su cvjetovi skupljeni u cvatove (mace), a ženski stoje pri dnu muških maca pa je po nekoliko njih (većinom 2 do 3) obavijeno zajedničkim ovojem (kupulom). Iz tučka se razvijaju jestivi plodovi, koji ostaju zatvoreni u debeloj, bodljikavoj kupuli; ona se u zrelom stanju otvara najčešće sa 4 zaklopca. Kesten je raširen po Sredozemlju, na Balkanu, u kavkaskim zemljama, sr. i zap. Europi te u umjerenim dijelovima Afrike, Azije i Sjeverne Amerike. U nas, na debelim, zakiseljenim tlima tvori mjestimično samonikle kestenove šume. Zbog hranjivih plodova kesten se uzgaja, prvenstveno u toplijim krajevima (»maroni« iz Lovrana u Istri). Kora, drvo i drugi dijelovi biljke sadrže treslovine; ekstrakt lišća primjenjuje se protiv kašlja hripavca i upala, a iz plodova se dobiva ulje, koje se primjenjuje u ljekarništvu. – Pitoma kestenovina upotrebljava se kao građevno, stolarsko, brodograđevno, tokarsko i rezbarsko, celulozno i taninsko drvo, te kao vinogradsko kolje.

Citiranje:

kesten. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kesten>.