kooperacija (kasnolat. cooperatio: suradnja), dobrovoljna suradnja i udruživanje radi zadovoljavanja zajedničkih interesa u različitim područjima: proizvodnji, kreditiranju, stanovanju, socijalnoj zaštiti, međunarodnoj politici itd. Kooperativni je pokret potaknut iz više idejnih izvora. Za rane socijaliste kooperativa je trebala biti osnovna ćelija budućega društva zasnovanoga na načelima jednakosti i socijalne pravde. Reformisti su ju zamišljali kao sredstvo organiziranja i obrane interesa siromašnih građana. Konzervativci, uglavnom vezani uz Rimokatoličku crkvu, smatraju da kooperative ne smiju mijenjati postojeće društvo, nego trebaju poslužiti siromašnima u prevladavanju siromaštva i socijalne isključenosti. Bez obzira na razlike u pristupu, osnovni je cilj zagovornika kooperativa jačanje socijalne odgovornosti i solidarnosti. Po tome se kooperative bitno razlikuju od kapitalističkoga poduzeća, koje u prvom planu ima profit i ekonomski rast. Ideja i praksa kooperacije ima korijene u srednjem vijeku, kada su se seljaci udruživali radi racionalnije organizacije proizvodnje, npr. u vinogradarstvu i voćarstvu. Po svemu sudeći, prvu je kooperativu osnovalo 28 otpuštenih tekstilnih radnika u Rochdaleu kraj Manchestera 1844 (»rochdaleski pioniri«), koji su organizirali potrošačku udrugu kako bi izbjegli lihvarske cijene trgovaca. U Heddensdorfu u Rajnskoj oblasti F. W. Raiffeisen osnovao je 1864. prvu kooperativu namijenjenu kreditiranju seljaka. Ona nije prikupljala novac od svojih članova kako bi im ga potom posuđivala, nego je davala jamstva bankama kako bi svi članovi, bez obzira na imovinski status, mogli dobiti bankovni kredit. Kooperativni se pokret potom proširio u svim europskim zemljama i razvio u mnogim gospodarskim granama. U Hrvatskoj i na drugim prostorima jugoistočne Europe (od područja civilne Hrvatske i Vojne krajine do Kosova) kooperacija se razvijala u obliku zadrugarstva na temelju duge tradicije kućnih zadruga. Razvoj moderne industrije i tržišta postupno je potisnuo kooperative. Međutim, potreba udruživanja građana radi ostvarivanja njihovih interesa i danas je snažno prisutna, što pokazuje razvoj raznovrsnih udruga civilnoga društva, koje afirmiraju izravnu suradnju građana u rješavanju životnih pitanja, čime su se u osnovi nadahnjivali i utemeljitelji prvih kooperativa.
