struka(e):

kultivacija (prema srednjovj. lat. cultivare: obrađivati, uzgajati, od lat. cultus: obrađivanje, uzgoj; njega), uzgajanje, njegovanje; usavršavanje, oplemenjivanje. – U poljodjelstvu, obradba i priprema zemljišta radi prilagodbe i poboljšanja tla ili pak za uzgoj odabranih biljnih vrsta ili sorti radi dobivanja poljoprivr. proizvoda. – U mikrobiologiji i biotehnologiji, uzgoj mikroorganizama ili dijelova (stanica, tkiva) viših organizama. Uzgoj može biti površinski (emerzni), pretežito na čvrstim ili polučvrstim hranjivim podlogama, ili dubinski (submerzni), pretežito u tekućim hranjivim podlogama. Provodi se aerobno (uz opskrbu kisikom) ili anaerobno (bez prisutnosti kisika). Pri aerobnom uzgoju mikrobnoj se kulturi omogućuje dodir sa zrakom (površinski uzgoj) ili se prozračivanjem (aeracijom) i miješanjem fermentirane podloge omogućuje brz prijenos kisika iz zraka do mikrobnih stanica u skladu s potrebama staničnoga metabolizma, a radi optimalne proizvodnje nekoga biotehnološkog proizvoda (dubinski uzgoj).

S obzirom na provedbu, uzgoj može biti: a) jednostavni punidbeni (obročni, diskontinuirani, šaržni), koji obuhvaća pripremu i punidbu bioreaktora hranjivom podlogom, cijepljenje hranjive podloge mikrobnom kulturom, podvrgavanje inokulirane hranjive podloge uzgoju do završetka procesa, nakon čega slijedi pražnjenje bioreaktora radi daljnje obradbe fermentirane podloge i pripreme bioreaktora za novu punidbu; b) prihranjivani punidbeni uzgoj, koji započinje kao i jednostavni punidbeni, ali se tijekom uzgoja punidba nastavlja radi prihranjivanja mikrobne kulture potrebnim hranjivim sastojcima i radi postizanja većih prinosa proizvoda; c) ponavljajući prihranjivani punidbeni uzgoj, koji započinje kao prihranjivani punidbeni uzgoj, a nakon završetka prvog uzgojnoga ciklusa dio sadržaja bioreaktora ispusti se radi daljnje obradbe fermentirane podloge, potom se pak ponavlja punidba hranjivom podlogom i prihranjivanje kao u prethodnome ciklusu; d) semikontinuirani uzgoj, koji se kao ponavljajući punidbeni uzgoj ostvaruje tako da se nakon završetka jednoga punidbenog uzgoja pretežiti dio sadržaja bioreaktora ispusti, a bioreaktor dopuni hranjivom podlogom radi provedbe sljedećeg uzgojnoga ciklusa; e) kontinuirani ili neprekidni uzgoj, koji započne kao punidbeni pa se potom održava stalni volumen fermentirane podloge dotokom nove hranjive podloge i odtokom fermentirane podloge (→ kemostat). Često je potrebno uzgoj provoditi aseptično.

Citiranje:

kultivacija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kultivacija>.