struka(e):

libertin (lat. libertinus: oslobođenik, slobodnjak), u antičkom Rimu, rob koji je manumisijom (zakonitim otpuštanjem iz ropstva) bio pušten na slobodu; poslije, u srednjem vijeku, slobodnjak uopće. U starom hrvatsko-ugarskom pravu libertinima su nazivane sve osobe koje nisu bile ni plemići, ni građani, ni kmetovi. U XVI. st. u Ženevi, libertini su bili pripadnici konzervativne stranke koja je branila stare gradske slobode i običaje od Calvinovih reforma, koje su težile provesti teokratski uređenu upravu u gradu. U Nizozemskoj i Francuskoj naziv libertini primjenjivao se na sve slobodne mislioce u oprjeci s vjerskim doktrinarcima. Francuski mislioci XVII. st. (libertins; Gassendi, Théophile de Viau, Saint-Évremond) podvrgavali su ispitivanju slobodnoga razuma sve »objavljene istine« – zagovarajući slobodu misli i izražavanja te manje strogosti u pitanjima morala – pa su ih smatrali nevjernicima i skepticima; libertinstvo je u XVIII. st. otvorilo put naturalističkoj filozofiji. J. Calvin zvao je libertinima anabaptiste u Nizozemskoj.

Citiranje:

libertin. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/libertin>.