struka(e):
ilustracija
MEZOZOA, Rhopalura ophiocomae - mužjak (lijevo); ženka (desno)

mezozoa (mezo- + -zoon), koljeno životinja; obuhvaća životinje građene od ograničenoga broja stanica, među kojima postoji podjela rada, ali one ne tvore tkiva ni višestanične organe. Isprva su mezozoa bili svrstani kao prijelazni oblici između praživotinja i mnogostaničnih životinja, ali se danas sve više smatraju organizmima koji su se zbog nametničkoga života promijenili u primitivnije oblike, pa ih jedni smatraju regresivnim žarnjacima (Cnidaria), a drugi regresivnim plošnjacima (Platodes). Mezozoa su svi unutarnji nametnici (endoparaziti) i u njih postoji izmjena generacija. Poznato je oko 30 vrsta podijeljenih u 2 reda. Orthonectida su pravi nametnici u tjelesnoj šupljini plošnjaka, vrpčara, kolutićavaca, bodljikaša, školjkaša. Partenogenetsku generaciju (→ partenogeneza) tih sitnih organizama (do 1 mm) predstavlja plazmodij, koji se podijeli u više muških i ženskih jedinki (mužjaci su znatno manji od ženki). Jedinke spolne generacije građene su od više rasplodnih stanica koje su, kao prstenom, okružene trepljastim stanicama. Plazmodij je nametnik, a spolno razlučene jedinke žive neovisno; tek oplodnjom nastaje trepljasta ličinka, koja, dospjevši u tijelo domaćina, postaje plazmodij. Poznatije su vrste Rhopalura granosa i R. ophiocomae.

Dicyemida čine skupinu organizama koji žive u bubrezima glavonožaca (Cephalopoda). I kod njih je prisutna izmjena generacija, ali postoje znatna razilaženja u objašnjavanju njihova rasplodnoga ciklusa. Odrasle jedinke (nematogeni ili agamonti), duge 6 do 7 mm, pripadaju nespolnoj generaciji. Čini ih jedna velika središnja osovinska (aksijalna) stanica, koju okružuje oko 25 trepljastih stanica zvanih somatoderme. Poznatija vrsta Dicyema typus parazit je na hobotnici.

Citiranje:

mezozoa. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/mezozoa>.