struka(e): mineralogija

opal (njemački Opal < francuski opale < latinski opalus < grčki ὀπάλλιoς < sanskrtski úpalaḥ: dragi kamen), amorfni mineral silicijske kiseline (SiO2 · H2O). Dolazi u kuglastim, bubrežastim i grozdastim formama. Sjajnosti je staklaste ili voštane, a može biti proziran ili neproziran. Čisti opal bezbojan je, a boju dobiva od različitih mineralnih primjesa. Nastao je hidrotermalnim trošenjem eruptivnih stijena, a izlučuje se iz nekih vrućih vrela (gejziri). Nestabilan je, pa se tijekom vremena prekristalizira u sitnozrnati agregat kalcedon. Više je vrsta opala: dragi opal odlikuje se lijepim prelijevanjem boja, hidrofan je dragi opal koji je izgubio vodu i postao mliječnomutan, vatreni opal iskri se u krasnoj crvenoj boji (navedene vrste opala upotrebljavaju se i bruse kao skupocjeno poludrago kamenje), hijalit je bezbojna vrsta opala staklaste sjajnosti, obični opal slabo je proziran ili neproziran, različitih boja i voštane sjajnosti, prasopal je zelen zbog primjese nikla, jaspopal se od primiješanog željeza javlja u različitim nijansama crvene boje, drveni opal drvena je tvar posve impregnirana opalom, ali sačuvane drvene strukture, gejzirit ili kremena cjedina izlučuje se iz gejzira.

Citiranje:

opal. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/opal>.