ovčarstvo

ovčarstvo, grana stočarstva u kojoj su glavni proizvodi meso, mlijeko i vuna, a sporedni krzno, koža, loj i rožina. U ovčarstvu se proizvodnja temelji na pasminama koje efikasnije koriste pašnjačke površine, te daju veći broj janjadi i količinu mesa po ovci. U tradicionalnom, ekstenzivnom načinu držanja ovaca koristi se manje plodno tlo i pašnjački pregonski sustav ili nomadsko ovčarstvo.

U razvijenijim zemljama, u prvom redu zap. Europe i u Izraelu, širi se intenzivna proizvodnja ovčjega mlijeka i mesa. Mliječna industrija ulaže u proizvodnju ovčjega mlijeka i sira za koji se postižu daleko više cijene nego za kravlji. U Hrvatskoj je takvu proizvodnju organizirala mliječna industrija Vindija šireći intenzivni uzgoj izrazito mliječne istočnofrizijske pasmine. Intenzivira se i proizvodnja mesa na pregonskim pašnjacima uz sustave križanja. Osnovni način selekcije i križanja križanje je pasmina skromnijih hranidbenih zahtjeva s ovcama koje janje veći broj janjadi, a onda se takvi križanci križaju s mesnim pasminama čiji se potomci mogu toviti i do mase veće od 50 kg. Proizvodnja vune visoke kakvoće moguća je u aridnim uvjetima, a najveća takva je u Australiji. Po ovci je moguće proizvesti i više od 7 kg vune, a u Hrvatskoj se proizvodi oko 2 kg.

Ovčarska proizvodnja u svijetu (2002)

Proizvodnja ovčjega mlijeka (br. litara po ovci) najintenzivnija je u Europi, a vune (br. kg po ovci) u Oceaniji. Australija predvodi u proizvodnji vune sa 607 tis. tona.

Ovčarska proizvodnja u Hrvatskoj

*ukupno mlijeko ovaca i koza

Najbrojnija je pasmina ovaca u Hrvatskoj pramenka. Od nje su stvoreni mnogi sojevi koji su postali autohtone pasmine. U svakoj regiji i na svakom većem otoku nastali su specifični sojevi koji postupno postaju pasmine, ovisno o selekcijskim programima i ciljevima. (→ ovca, domaća)

U evidenciji Hrvatskoga stočarskog centra (2003. god.) 8165 uzgajivača imalo je 426 691 ovaca i ovnova. U selekcijskoj evidenciji bile su sljedeće pasmine: istarska pramenka, creska ovca, paška ovca, dubrovačka ruda, lička pramenka, dalmatinska pramenka, travnička pramenka, cigaja, merinolandschaf, suffolk, romanovska, charollais, istočnofrizijska, solčavsko-jezerska i île-de-France. Najvišu godišnju proizvodnju mlijeka u laktaciji 2003. imala je istočnofrizijska ovca s 272 L, istarska pramenka proizvodila je 227 L, a paška ovca 130 L.

U Hrvatskoj je postojao djelotvoran sustav organizacije prostora za ovčarsku proizvodnju, nastao izgradnjom suhozida. U socijalist. režimu njegov je razvoj zaustavljen, a sustav uništen. Njegovo značenje, poglavito na otocima, ponovno raste, uz naglo povećanje proizvodnje ovčjega sira. U 1980-ima se godišnje po ovci na Pagu proizvodilo oko 7 kg sira, a danas više od 15 kg. Sir proizveden na otocima (pogotovo paški) i u Istri postiže vrlo visoku cijenu. Vuna proizvedena u Hrvatskoj loše je kakvoće pa za nju nema kupaca.