struka(e):

pažnja, selektivna usmjerenost psihičke i psihomotorne aktivnosti na određene sadržaje. Velik broj informacija primamo putem naših osjetnih sustava, iz pamćenja i drugih kognitivnih procesa, ali naše percipiranje i reagiranje određeni su samo ograničenim brojem tih informacija. Učinci se ostalih podražaja djelomično ili potpuno inhibiraju. Čimbenici koji određuju koji će podražaji i strukture biti percipirani i na koje ćemo reagirati dijele se na unutarnje (subjektivne) i vanjske (objektivne). Subjektivne determinante pažnje čine osobine pojedinca kao npr. prošlo iskustvo, navike, motivacija, interesi ili očekivanja. U vanjskim determinantama ističu se intenzitet podražajnih struktura, ekstenzitet, novost i neobičnost, kontrast, ponavljanje itd. Pažnja potaknuta objektivnim obilježjima podražajnih struktura naziva se spontanom ili nehotičnom pažnjom. Hotimična pažnja rezultat je namjernog usmjeravanja aktivnosti, a selektivna pažnja označava aktivni izbor podražaja na koje će pažnja biti usmjerena. Pri istodobnom obavljanju većega broja aktivnosti govori se o distribuciji pažnje. Iako se rabi kao istoznačnica, termin pozornost u stručnoj psihologijskoj terminologiji označava samo jedan poseban oblik hotimične pažnje.

Citiranje:

pažnja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/paznja>.