struka(e):

prijeboj ili kompenzacija (latinski compensatio: izjednačenje, naknada), način prestanka obveze obračunavanjem uzajamnih tražbina, tj. tražbina iz dvaju obveznih odnosa u kojima su iste osobe subjekti, ali sa suprotnim ulogama. Ugovorni ili dobrovoljni prijeboj nastaje ugovorom pa stranke nisu vezane posebnim uvjetima, nego mogu prebiti dospjele s nedospjelima, utužive s neutuživima i raznorodne tražbine. Jednostrani prijeboj nastaje izjavom volje jednog od vjerovnika, kada su ispunjeni zakonski uvjeti: a) tražbine moraju biti uzajamne ili zamjenite, tj. u pravilu se može prebiti samo vlastita tražbina; b) tražbine moraju biti istovrsne po rodu i kakvoći; c) obje tražbine moraju biti dospjele; d) obje tražbine moraju biti utužive u trenutku kada su se stekli ostali uvjeti za prijeboj. Jednostrani prijeboj isključen je kod tražbina koje se ne mogu plijeniti, tražbina stvari koje su dužniku dane na čuvanje ili na posudbu ili ih je on bespravno uzeo ili zadržao, tražbine naknade namjerno uzrokovane štete, tražbine naknade štete zbog oštećenja zdravlja ili smrti, tražbine iz zakonske obveze uzdržavanja. Nakon davanja izjave o prijeboju jednog od vjerovnika smatra se da je prijeboj nastao u trenutku kada su se stekli ostali uvjeti. Zakonski prijeboj nastaje na temelju zakona, bez izjava volje stranaka; hrvatsko ga pravo ne poznaje. Sudski prijeboj nastaje sudskom odlukom povodom tuženikova prigovora ili protutužbe kojima ne osporava tužbeni zahtjev nego ističe da prema tužitelju ima kompenzabilnu tražbinu.

Citiranje:

prijeboj. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/prijeboj>.