struka(e): |

red.

1. U filozofiji, jedinstvena cjelina u kojoj bi se odražavala cjelokupna zbilja sa svim bivstvenim zakonitostima, pa je zato osnovni uvjet mogućnosti objektivne spoznaje, a i svake druge svjesne ljudske djelatnosti. Očitujući se na više načina – kao prostorni razmještaj, vremenski slijed ili ritam, i logičko-smisleni pojam – red, shvaćen kao cjeloviti, unutar sebe usklađeni sklop, zapravo označuje onu organičnu cjelinu ili mogući dohvatljivi totalitet što se naziva svijetom ili kozmosom (grč. ϰόσμος: red, ures, nakit, sređeni svijet), u kojem vlada potpuni sklad, harmonija. Pojam reda os. je značajan već za filozofiju Heraklita, koji logos određuje kao sveopći fizikalni, etički i logički red, odn. zakon kozmosa. B. Spinoza upućuje na podudaranje reda stvari i reda ideja. I. Kant, naprotiv, smatra da su transcendent/al/ni, apriorni oblici ljudske svijesti onaj univerzalni uređivački princip koji unosi povezani red u kaos izravne iskustvene danosti. G. W. F. Hegel izvodi zaključak o istovjetnosti logičkoga reda mišljenja i ontološkoga reda bitka: »Što je umno, to je zbiljsko, i što je zbiljsko, to je umno«. Tradicionalni pojam reda podvrgnut je već u novijoj filozofiji radikalnoj destrukciji (F. Nietzsche) u smislu da on ne ostavlja prostora za individualnu slobodu i samoozbiljenje, jer se uvijek uspostavlja na nîti vodilji nekoga nadljudskog, nadzemaljskog i nadvremenskoga principa.

2. U biologiji (ordo), kategorija iz zoološke ili botaničke sistematike. Klasifikacijska skupina niža od razreda, a viša od porodice, npr. opnokrilci (Hymenoptera) (→ sistematika).

3. U matematici → redovi; red brojeva; redni brojevi; red potencija

Citiranje:

red. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/red>.