skretnica, kolosiječni sklop koji omogućuje prelazak tračničkih prometala (vlakova, tramvaja) s jednoga na drugi kolosijek. Suvremenu skretnicu patentirao je 1832. engl. inženjer Charles Fox (1810–74). Skretnica dvotračničkih kolosijeka sastoji se od prijevodničkog uređaja, međutračnica (sr. dijela) i križišta (srcišta). Prijevodnički uređaj čine dvije glavne i dvije pokretne, osobito obrađene tračnice, tzv. prijevodnice (mijenjalice, jezičci). Prijevodnice su spojene s međutračnicama uz pomoć zgloba korijena, a međusobno spojnom polugom, te preko postavne poluge s postavnim uređajem kojim se mijenja njihov položaj, kao i sa skretničkim signalom. Međutračnice spajaju prijevodnički uređaj s križištem. Križište se sastoji od srca i tračnica, i to glavnih, krilnih i vodilica. Srce je na mjestu gdje se sijeku vanjska tračnica kolosijeka koja vodi u odvojak i unutarnja tračnica glavnoga (matičnoga) kolosijeka. Obje te tračnice na tom mjestu imaju odgovarajuće prekide, osiguravajući tako prolazak vijenaca kotača. Kotač se na tom dijelu kotrlja po krilnoj tračnici dok ne prijeđe na šiljak (vrh) srca. Vodilice, koje su postavljene na suprotnoj strani u kolosijeku, sprječavaju da vozilo skrene s usmjerene vožnje. Srce je izrađeno kao poseban čelični element ili kao tračnički element s dodanim uloškom za šiljak srca.
Ovisno o tome služe li odvajanju jednoga ili dvaju kolosijeka od glavnoga kolosijeka ili omogućuju prelaženje među dvama križajućim kolosijecima, u osnovi se razlikuju jednostruke, dvostruke i križne (ukrsne, engleske) skretnice. Kod jednostrukih skretnica, od glavnoga kolosijeka odvaja se sporedni (odvojni) kolosijek u kružnom luku, kojemu je pravac glavnoga kolosijeka tangenta. Prema tomu kako se izvodi sporedni odvojak i prema zakrivljenju glavnoga kolosijeka, jednostruke skretnice dijele se na jednostavne lijeve ili desne, jednostrane lijeve ili desne, dvostrane lijeve ili desne i simetrične. U jednostavnih skretnica od glavnoga pravčastoga kolosijeka odvojni se kolosijek odvaja lijevo ili desno. U jednostranih, oba kolosijeka skreću lijevo ili desno. U dvostranih skretnica kolosijeci skreću na suprotne strane (ako je lijevi kut skretanja veći, skretnica je dvostrana lijeva, ako je desni kut skretanja veći, skretnica je dvostrana desna, a u slučaju jednakih kutova, skretnica je simetrična). Odvojni skretnički luk većinom završava prije šiljka srca, ali se ponekad produžava i preko šiljka srca. Skretnice u kojih luk prelazi preko srca zovu se lučne. Ondje gdje nema mjesta za dvije jednostruke skretnice postavlja se dvostruka. Dvostruke skretnice također se dijele na jednostrane, dvostrane i simetrične. Križne skretnice izrađuju se na mjestu gdje se dva kolosijeka križaju pod malim kutom. Križna skretnica omogućuje vožnju odgovarajućim kolosijekom ili skretanje s jednoga na drugi kolosijek za bilo koji smjer kretanja prometala. Ako se može skretati samo iz dva smjera, onda se skretnica zove jednostavna križna (poluengleska). Engleske skretnice, osim dvaju običnih srca, imaju i dva srca s dva šiljka (dvostruka srca). U engleskih skretnica s manjim polumjerom skretničkoga luka prijevodnice su smještene unutar križišnoga romba, pri većem polumjeru prijevodnice su izvan romba. Žičane željeznice (žičare) na postajama imaju posebne skretnice s jednom prijevodnicom kako bi se pojedine gondole (kabine) stavile u pogon ili izvan pogona. Tramvajskim skretnicama ugl. upravljaju vozači tramvaja. Jednotračne željeznice imaju posebne skretnice. Održavanje i nadzor skretnica vrlo je značajan čimbenik sigurnosti tračničkoga prometa. Neke skretnice zimi se griju. Do danas se zadržalo i ručno upravljanje skretnicama, koje obavljaju skretničari, ali suvremenim se skretnicama upravlja elektromehaničkim, elektropneumatskim i elektrohidrauličkim uređajima.
