struka(e): |

spavanje, biološko stanje svih kompleksnijih živih bića, u kojem se organizam, osobito mozak, odmara i obnavlja. Tijekom spavanja mišići se opuštaju, smanjena je mogućnost odgovora na vanj. zbivanja, pada krvni tlak, usporava se srčani rad, krvni optok, disanje i metabolizam. Otkriće elektroencefalografije (EEG) omogućilo je podrobnije istraživanje spavanja (→ somnologija). Tom se tehnikom ustanovilo da spavanje nije jednostavan i jednoličan proces, nego da se sastoji od više stadija, koji imaju specifične, kvalitativno različite neurofiziološke, psihološke i biološke osobine. Tijekom prvoga razdoblja spavanja, koje traje od 60 do 90 minuta, moždani valovi postaju sve polaganiji, a amplituda im se povećava. To se razdoblje naziva ortodoksno ili sporovalno spavanje (S-spavanje). Obilježeno je sve dubljim razinama spavanja (ima 4 ili 5 stadija), koji se tijekom noći izmjenjuju do 6 puta. Nakon ortodoksnoga spavanja slijedi stadij u kojem se javljaju brzi očni pokreti. Naziva se REM-spavanje (akr. od engl. rapid eye movements: brzi pokreti očiju) ili paradoksalno spavanje; opisuje se kao stanje alertnosti (živahnosti), a očituje se potpunim opuštanjem i nestankom mišićnoga tonusa, povišenim autonomnim živčanim funkcijama (znojenje, ubrzavanje srčanoga rada i sl.) i brzim EEG aktivnostima, kao u budnom stanju: osoba doživljava živahne snove, kojih se može sjetiti samo ako se odmah probudi (→ san). S-spavanje i REM-spavanje ciklički se izmjenjuju tijekom noći. Pretpostavlja se da S-spavanje služi oporavku organizma koji se iscrpio tijekom razdoblja budnosti, a REM-spavanje kognitivnomu sređivanju. Individualne potrebe za spavanjem različite su; smatra se da je ljudima potrebno 7 do 8 sati spavanja tijekom jednoga dana. Ritmička, biološki ugrađena potreba za spavanjem (ciklus budnost–spavanje) u ljudi i životinja značajna je osobina njihove vrste. Fizičke ili psihičke aktivnosti, umor, promjene raspoloženja, stres, vanjska zbivanja, iznenadne okolnosti, rad u noćnoj smjeni, potom konstitucija, odgoj, navike i dr., mogu značajno utjecati na duljinu i pravilnost spavanja. Poremećaji spavanja najčešće su: nesanica, pretjerana pospanost (→ hipersomnija; narkolepsija), poremećaji ritma ciklusa budnost–spavanje, npr. nakon dugotrajna leta zrakoplovom dolaskom u drugu vremensku zonu (jet-lag sindrom) i dr. Alkohol, narkotici, nekontrolirana uporaba lijekova, interne, neurološke ili psihijatrijske bolesti mogu poremetiti pravilnost ili ritam spavanja. »Dug (deprivacija) spavanja«, tj. manjak spavanja nastao njegovim skraćivanjem zbog posla ili drugih obveza, kumulira se, pa ako se na vrijeme ne nadoknadi može izazvati trajni poremećaj spavanja i smetnje u ponašanju. Teži poremećaji spavanja zahtijevaju specijalističku liječničku pomoć, jer mogu znatno narušiti ponašanje i zdravlje osobe.

Citiranje:

spavanje. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/spavanje>.