struka(e):

sušila (sikativi), katalizatori stvrdnjivanja veziva (stvaranja suhoga filma, tzv. sušenja) u bojama i lakovima na bazi ulja i uljima i masnim kiselinama modificiranih alkidnih smola. Sušenje se odvija oksidacijskom polimerizacijom i može trajati stoljećima, a sušila ga u prvoj fazi znatno ubrzaju, čime se postiže zadovoljavajuća tvrdoća veziva u uporabno prihvatljivu vremenu (nekoliko dana). Sušila su uglavnom otopine metalnih soli 2-etilheksan-kiseline u organskom otapalu ili u parafinskom ulju i esterima viših masnih kiselina, koji se nazivaju reaktivnim otapalima jer se umrežavaju zajedno s vezivom. Prema aktivnosti metalnih atoma u procesu sušenja razlikuju se primarna i sekundarna ili pomoćna sušila. Primarna sušila sadrže atome metala koji mijenjanjem svojih valentnih stanja mogu kisik prenositi redoks-reakcijama (kobalt, mangan, željezo, vanadij). Zbog razlika u djelovanju, u recepturi se kombiniraju dva do pet različitih sušila.

Citiranje:

sušila. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/susila>.