Čupor (Moslavački), hrvatska plemićka obitelj. Imali su prostrane posjede u Zagrebačkoj i Križevačkoj županiji. Pridjevak Moslavački dobili su po svojem sjedištu, moslavačkom vlastelinstvu. F. Šišić smatra da potječu iz ugarskog plemićkog roda Csupor, a N. Klaić da su odvjetak plemićkoga roda Monoszló (posjednici tvrdoga grada Moslavine u XIII. i poč. XIV. st). Začetnik obitelji bio je Nikola, sin Stjepana zvanog Čupor (spominje se 1321–38), koji je bio u službi bana Ivana Babonića. Ivan (spominje se 1391–1404) bio je među plemićima koji su u ime plemstva cijele Slavonije 1395. u Budimu kralju Sigismundu podnijeli molbu da im potvrdi prava stečena za kralja Ludovika. Ban cijele Slavonije bio je Pavao, a njegov sin Demetrije (1468) kninski, zagrebački i đurski (győrski) biskup. Pavlovi su sinovi bili i Akoš (spominje se 1421–52), kraljevski vitez, križevački župan (1442) i slavonski podban, i Juraj (spominje se 1421–50), aulicus (1433), famillar Jánosa Hunyadija i erdeljski dovojvoda (1443), koji je oko 1460. osnovao samostan u Varalji pokraj Moslavine. Nikola (u. 1473) bio je erdeljski vojvoda (od 1467), sudionik vojni što ih je kralj Matija Korvin vodio protiv češkog kralja Jurja Podjebradskoga (1468–71) te župan Virovitičke županije (od 1472). God. 1473. dobio je posjede izumrle obitelji Korođ u hrvatskim zemljama i Ugarskoj, no obitelj ih je nakon njegove smrti izgubila. Obitelj je izumrla sa Stjepanom, sinom Gašparovim (u. 1492), a njezine je posjede dobio Toma Bakač.
