šljivovica, voćna rakija koja se najviše proizvodi na Balkanu i u srednjoeuropskim zemljama koje su bile u sastavu Austro-Ugarske. Dobiva se destilacijom alkoholno prevrele komine ploda šljive (požegače, plave bistrice ili mađarice) s košticama ili bez njih, destilirane do volumnog udjela etanola od najviše 86%, što joj daje svojstven miris i okus po šljivi. Nakon jednogodišnjeg ili duljega dozrijevanja i hladne stabilizacije, destilat se razrjeđuje omekšanom vodom na željenu koncentraciju alkohola (najmanje 37,5%). Osim etilnog alkohola, šljivovica treba sadržavati najmanje 2 g hlapljivih sastojaka za aromu i okus, te najviše 12 g metilnog alkohola i 0,1 g cijanovodične kiseline na litru alkohola. Širom Hrvatske (Slavonija, Lika, Prigorje, Posavina) šljivovica se proizvodi u domaćinstvima i industrijskim pogonima, ali je proizvodnja danas znatno manja jer se urod šljiva stalno smanjuje zbog virusnog oboljenja (šarka šljive). Badelov proizvod Stara šljivovica ima pravo na oznaku izvorno hrvatsko, kojom se obilježavaju kvalitetni izvorni hrvatski proizvodi.
