struka(e):

žarnjaci (Cnidaria), koljeno beskolutićavaca (Ameria) s 3 razreda: koralji (Anthozoa), režnjaci (Scyphozoa) i obrubnjaci (Hydrozoa). Unutar tijela im je probavna ili gastrovaskularna šupljina koja služi probavi i optjecanju tvari. Usno polje okružuju prstenasto poredane lovke što služe za hvatanje hrane i dovođenje svježe vode za disanje. Posebno im obilježje daju organi žarnice (knide ili nematociste). One imaju oblik mjehurića, ispunjene su otrovnom tekućinom u kojoj se nalazi dugačka šuplja nit, a na jednom kraju imaju osjetni produžetak (knidocil). Podraživanje knidocila razultira stezanjem mjehurića i izbacivanjem dugačke šuplje niti, kroz koju se otrovna tekućina uštrca u izazivatelja podražaja. U mnogih se žarnjaka pojavljuje izmjena generacija s dvama različitim oblicima: polipima i meduzama. Polipi su nespolna, a meduze spolna generacija. Polipi su karakteristični za sjedilačke jedinke (koralji), a meduze za jedinke koje se slobodno kreću u vodi. Mnogi žarnjaci stvaraju kolonije. Razlikuje se oko 9000 vrsta žarnjaka, od čega ih u Jadranu živi oko 80. U starijoj sistematici su se žarnjaci zajedno sa rebrašima svrstavali u mješince (Coelenterata).

Citiranje:

žarnjaci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/zarnjaci>.