Ćićarija

ilustracija
ĆIĆARIJA

Ćićarija, ravnjak u sjeveroistočnoj Istri. Pruža se u dinarskom smjeru, između tršćanskoga Krasa i Učke; dug je oko 45 km, širok do 10 km, prosječno visok 700 do 800 m. Građen je od vapnenca (krš) i bezvodan. Na jugozapadu strmo pada prema središnjoj Istri, a na sjeveroistoku graniči s flišnom dolinom Reke. Granica između Ćićarije i Učke vodi cestom Matulji – Veprinac – Vranja. Pravac Herpelje (Slovenija) – Rašpor – Brest rastavlja Ćićariju na istočni (3 niza planina s najvišim vrhovima Veliki Planik 1272 m, Šija 1234 m, Lisina 1185 m, Orljak 1106 m, Rašušica 1083 m, Črni vrh 1031 m, Žbevnica 1014 m i dr.) i zapadni dio (ravnjaci). Istočni je dio šumovit (Veprinačka i Kastavska šuma i dr.), a zapadni ugl. gol (ovčarstvo). Rijetko je naseljen. Na sjeveroistoku pretežu Slovenci, a na jugu Hrvati, dijelom doseljeni za vrijeme osmanskih napada. S njima su došli i Vlasi, koje su stari stanovnici zvali Ćićima. Sela (Hrvatska): Lanišće (74 st., 2011), Brest (39 st.), Račja Vas (22 st.), Brgudac (20 st.), Vodice (16 st.) i Dane (8 st.). Cesta Rijeka–Trst poklapa se s trasom rimske ceste Aquileia – Tarsatica.

Ćićarija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 15.12.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=13574>.