električna energija

električna energija, energija koja se očituje kada se u strujnom krugu energija elektromagnetskoga polja, odn. električna potencijalna energija pretvara u drugi oblik energije (toplinsku, mehaničku, kemijsku, svjetlosnu i dr).

Proizvodnja električne energije. Električna potencijalna energija nastaje odvajanjem elektrona iz elektronskih omotača atoma. Odvajanje se može postići elektromehaničkom energetskom pretvorbom, termoelektričnom, termoionskom, fotoelektričnom pretvorbom, izravnom pretvorbom kemijske u električnu energiju u gorivnom članku, magnetohidrodinamičkim generatorom. Jedna je od bitnih značajki električne energije što se ona pojavljuje u dinamičkim procesima, pa se ne može uskladištiti, nego se mora proizvoditi onda kada je potrebna. Zbog toga se elektrane i cijeli elektroenergetski sustav izgrađuju tako da mogu trenutačno zadovoljiti potražnju za električnom energijom.

Uporaba električne energije. Danas je električna energija vrlo bitan oblik energije, jer sustav prijenosa s pomoću dalekovoda i transformatora omogućuje njezino dovođenje na mjesto uporabe, tako da ju svatko može po volji rabiti, služeći se razmjerno jednostavnim napravama i uređajima. Uz mehaničku, kinetičku i potencijalnu energiju, to je jedini oblik energije koji se može neograničeno pretvarati u druge oblike. U usporedbi s pretvorbama drugih oblika energije, pretvorba električna energija u druge oblike, najjednostavnija je, najpouzdanija, najbrža, najčistija i najudobnija pa zato često i najekonomičnija. Električna energija može se uz relativno male gubitke prenositi na velike udaljenosti. Njezina važnost u općoj opskrbi energijom postaje sve veća, jer će se u budućnosti većina nekonvencionalnih primarnih oblika energije moći iskoristiti tek nakon pretvorbe u električnu energiju. Uporabom električne energije smanjuje se štetan utjecaj energetskih pretvorbi na okoliš: izbjegava se iscrpljivanje prirodnih izvora koji se ne obnavljaju (minerali, fosilna goriva) i sprječava onečišćenje prirodnih izvora koji se ciklički iskorištavaju (zrak, voda, zemlja i sl.), kako ono ne bi premašilo granice prirodnog obnavljanja. U posljednja tri i pol desetljeća XX. st. svjetska se potrošnja energije povećala tri puta, s bitno većim udjelom potrošnje električne energije. Najveće je povećanje zabilježeno u razvijenim zemljama, gdje je tehnički napredak, pa i porast proizvodnosti, većinom izravno ili neizravno povezan s uporabom električne energije. Između potrošnje električne energije te gospodarskoga rasta postoji u velikom broju zemalja prepoznatljiv odnos. Na kraju tog razdoblja godišnja je potrošnja električne energije po stanovniku bila najveća u Norveškoj (više od 25 000 kWh), a najmanja u Kambodži (8 kWh ili 0,032% od najveće potrošnje). U SAD-u je ta potrošnja veća od 12 000 kWh (48%), a u Hrvatskoj je oko 3000 kWh (12%). Iako zemlje u razvoju predstavljaju tri četvrtine čovječanstva, one troše samo jednu četvrtinu energije i samo jednu desetinu ukupne električne energije. Električna je energija nedostupna približno dvjema milijardama ljudi u nerazvijenim zemljama. Prema predviđanjima, već prema gospodarskom razvoju i mnogobrojnim drugim okolnostima, do 2050. potrošnja primarnih oblika energije će porasti 3 do 5 puta, a potrošnja električne energije 5 do 7 puta.

električna energija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 17.10.2018. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17562>.